Zdrava mlada žena koja ima spolni odnos dva ili više puta tjedno, a ne primjenjuje nikakvu metodu kontracepcije, ima 90% izgleda da će začeti u roku od 12 mjeseci. Do začeća dolazi neposredno nakon izbacivanja zrelog jajašca (ovuma) iz jednog od dvaju jajnika, i to otprilike u sredini menstrualnog ciklusa. Jajašce jajovodom putuje prema maternici (uterusu). Ako u to doba imate spolni odnos, milijuni spermija što ih izbaci vaš partner prelaze iz rodnice u maternicu, pa u jajovod. Tu se jedan spermij i jajašce spoje i dolazi do oplodnje (fertilizacije). Oplođeno jajašce nekoliko dana kasnije stiže u maternicu i tu se ukopava (implantira) u sluznicu. To se događa otprilike u vrijeme kad biste ponovno trebali dobiti menstruaciju. Prema tome, kad počnete sumnjati da ste možda u drugom stanju, u maternici se već brzo razvija dijete (embrio).
Puna trudnoća traje oko 38 tjedana nakon začeća. Do začeća obično dolazi u sredini menstrualnog ciklusa; međutim, budući da je točan dan rijetko moguće odrediti, liječnici računaju trudnoću od prvog dana posljednje menstruacije. Drugim riječima, za ženu koja je začela u sredini redovitog menstrualnog ciklusa od 28 dana kaže se da je trudna četiri tjedna iako su od začeća prošla dva tjedna. Ovakvo računanje trudnoće, tj. pomicanje njenog početka dva tjedna unaprijed, nastavlja se sve do porođaja. Prema tome, kaže se da trudnoća u prosjeku traje 40 tjedana.
Začeće
Razvitak jajašca
Žena ima dva jajnika, po jedan sa svake strane maternice, koji sadrže mnogo tisuća nezrelih jajašca. Nakon pubertta, u jednom od jajnika svakog mjeseca obično sazrijeva jedno jajašce. Jajašce sazrijeva okruženo s oko stotinu drugih stanica koje ga hrane: sve zajedno nazivamo mjehurićem (Graafovim folikulom). Mjehurić je ispunjen tekućinom i strši iz jajnika. Otprilike u sredini menstrualnog ciklusa mjehurić puca i izbacuje zrelo jajašce (pojavu zovemo ovulacijom) koje trepetljike privlače u obližnji otvor jajovoda.
Razvoj spermija
Spermiji (spermatozoidi) su sićušne stanice nalik napunoglavce koje se razvijaju u brojnim, smotanim sjemenim kanalićima u muškim sjemenicima (testisima). Spermiji iz sjemenika prelaze u epididimis (pasjemenik), a zatim u sjemenovod i sjemenske mjehuriće gdje se pohranjuju sve do ejakulacije.
Oplodnja
Spermij oplođuje jajašce u jajovodu neposredno nakon ovulacije. Iako muškarac prilikom snošaja izbacuje oko milijun spermija samo jedan od njih može oploditi jajašce. Jezgra spermija spaja se s jezgrom jajašca, nakon čega započinje proces diobe stanica. Stanice se dijele svakih nekoliko sati dok jajašce jajovodom putuje prema maternici. Skupina stanica se ukopava u stijenku maternice oko 7 dana od oplodnje.
Razvitak embrija
Sve do 12. tjedna trudnoće čedo koje se razvija u maternici zove se embrio. Od 12. tjedna pa do porođaja čedo se zove fetus. Embrio se razvija vrlo brzo. U petom tjednu embrio je veličine zrna riže, ali je u 12. tjednu već dug oko 60 mm. U dobi od 28 dana najveći i najrazvijeniji organ je srce. Udovi se počinju razvijati
kao pupovi. Živčani sustav, oči i uši su prisutni već sa 6 tjedana. Međusobni omjeri pojedinih dijelova tijela embrija znatno se razlikuju od onih kod odraslog čovjeka.
Promjena oblika ženskog tijela
U prvim tjednima nema vidljivih promjena oblika tijela, iako vam dojke mogu izgledati nešto veće uz osjećaj osjetljivosti i težine. Nakon otprilike 12 tjedana maternica se toliko proširi da više ne može ostati skrivena u zdjelici, pa se može napipati kroz trbušnu stijenku. U 20. tjednu trbuh već može biti izbočen, kao i pupak. Potkraj trudnoće glava djeteta se obično neznatno spušta i smješta u zdjeličnu šupljinu. To će vam olakšati disanje, iako ćete možda morati češće mokriti.
Posteljica (Placenta)
U početnim stadijima razvoja dijete dobiva hranu majčinim krvotokom preko “korijena” ili trofoblasta koji urastaju u sluznicu maternice. Nakon 20 dana nazivamo ih posteljicom. Fetus je povezan s posteljicom pupčanom vrpcom koja se pruža od mjesta koje ćemo kasnije zvati pupkom. Krv fetusa kola placentom i tu upija potrebne tvari iz majčine krvi (i izbacuje u nju razgradne proizvode), kao što krv čovjeka preuzima kisik u plućima i izbacuje u njih ugljični dioksid. Razmjenu tvari potiču resice (villi) koje povećavaju površinu posteljice.
Aminocenteza
Anemija u trudnoći
Babinja groznica
Carski rez
Depresija nakon porođaja
Epiziotomija
Fizička aktivnost u trudnoći
Forceps
Hidramnion
Inkompetentni cerviks
Ishrana u trudnoći
Izvanmaternična trudnoća
Krvarenje nakon porođaja
Krvarenje prije porođaja
Mučnina i povraćanje u trudnoći
Nasjela posteljica
Nepodudarnost rhesus faktora
Nepravilan stav čeda
Pobačaj
Porođaj
Preeklampsija i eklampsija
Prerano prsnuće vodenjaka
Prijevremeni porođaj
Prirasla posteljica
Problemi sa snom u trudnoći
Produljena trudnoća
Produljeni porođaj
Proširene vene u trudnoći
Provokacija porođaja
Smrt čeda u maternici
Snošaj poslije porođaja
Srčana oboljenja u trudnoći
Šećerna bolest u trudnoći
Tegobe s dojkama
Ublažavanje porođajnih bolova
Ultrazvuk
Visoki krvni tlak u trudnoći
Zastoj rasta fetusa
Zatvor stolice u trudnoci
Žgaravica u trudnoći