Izraz glomerulonefritis koristi se za nekoliko povezanih bolesti kod kojih najviše stradaju glomeruli, sićušni filtri u bubrezima. Oštećenje je obično posljedica upale uzrokovane abnormalnim bjelančevinama koje se zadržavaju u glomerulima.
U zdravom bubregu, krv prolazi kroz glomerule, te se iz nje filtriraju određeni kemijski spojevi (iako svi ti spojevi nisu otpadne tvari). Veći dio vode i neki kemijski spojevi, koji su korisni za tijelo (npr. glukoza), vraćaju se zatim u krvotok.
Preostale otpadne tvari nakupljaju se u obliku mokraće pa mokraćovodima odlaze u mokraćni mjehur. Kod glomerulonefritisa, oštećenje glomerula negativno utječe na navedeni proces. U najvećem broju slučajeva, crvene krvne stanice dopru iz glomerula u mokraću. I bjelančevine mogu preći iz krvi u mokraću; ako je gubitak bjelančevina prekomjeran, kao kod djece, javlja se bolest zvana neurotični sindrom. Ako je oštećen sve veći broj glomerula, bubreg sve slabije filtrira i regulira kemijski sastav krvi. U tijelu se nakupljaju otpadne tvari što dovodi do tzv. insuficijencije bubrega.
Glomerulonefritis se može javiti u blagom i teškom obliku. Može biti akutan, tj. razbuktati se u toku nekoliko dana, ili kroničan, tj. razvijati se mjesecima ili godinama.
Simptomi
Najblaži oblici glomerulonefritisa nisu popraćeni nikakvim simptomima, pa se boles; otkriva tek prilikom pretrage mokraće koja se obavlja iz nekog drugog razloga. U nekim slučajevima mokraća može biti mutna (zbog prisutnosti malog broja krvnih stanica) ili svijetlocrvena (što je znak većeg broja krvnih stanica).
Ako ste dobili teški oblik akutnog glome-rulonefritisa, osjećat ćete se općenito loše, uz pospanost, mučninu i povraćanja (što su simptomi jednog oblika insuficijencije bubrega). Izbacivat ćete vjerojatno male količine mokraće i doći će do nakupljanja tekućine u tjelesnim tkivima (edema), što ćete zamijetiti kao nadutost pod kožom, osobito oko gležnjeva. Ako se tekućina nakuplja u grudnom košu, osjetit ćete i gubitak daha.
Učestalost
Glomerulonefritis nije česta bolest. U britanskim bolnicama liječi se od te bolesti samo 1 osoba na 7000. Glomerulonefritis se nalazi u 0,16-0.2% obduciranih. Akutni oblik glomerulonefritisa javlja se najčešće kod djece.
Opasnosti
Svi su oblici glomerulonefritisa opasni prvenstveno zbog toga što mogu dovesti do insuficijencije bubrega. Bolest može uzrokovati i visoki krvni tlak kao i anemiju budući da bubrezi igraju određenu ulogu u reguliranju kemijskih spojeva koji upravljaju krvnim tlakom i stvaranjem crvenih krvnih stanica.
Što poduzeti?
Ako imate bilo koji od simptoma glomerulonefritisa, obratite se liječniku koji će vas uputiti na pretrage mokraće. Ako pretrage ukazu na mogućnost glomerulonefritisa, morat ćete na nekoliko dana u bolnicu radi dodatnih pretraga, kao što su intravenska pijelografija (IVP) i biopsija bubrežnog tkiva.
Liječenje
Mnogi oblici glomerulonefritisa su tako blagi da ne zahtijevaju posebno liječenje. Neki oblici mogu se liječiti kortikosteroidima ili citostaticima.
Ako imate edem, ponekad će vam pomoći diuretik. Liječenje je potrebno i ako imate visok krvni tlak. Ako ste zbog ove bolesti postali anemični, trebat će vam tablete željeza i vitamina, a možda i transfuzija krvi. Ako se zbog glomerulonefritisa razvije insuficijencija bubrega, liječnik će se pobrinuti za odgovarajuću terapiju.