Bubreg može iznenada prestati raditi iz cijelog niza razloga iako, općenito govoreći, možemo govoriti o tri glavna uzroka. Bolest kao što je glomerulonefritis može naglo oštetiti bubrege do te mjere da izazove insuficijenciju.
Isto tako, iznenadni pad krvnog tlaka, kakav je moguć nakon jakog krvarenja ili teškog srčanog infarkta, može smanjiti dotok krvi (prokrvljenost) u bubrege koji su osobito osjetljivi na takva stanja. Napokon, može doći do iznenadnog i potpunog zastoja mokraće zbog začepljenja mokraćovoda, mokraćnog mjehura ili mokraćne cijevi. Zbog bilo kojeg od ovih stanja otpadne tvari i voda nakupljaju se u tijelu, s obzirom da se više ne mogu djelotvorno odstranjivati, pa dolazi do poremećaja ravnoteže kemijskih spojeva kojom upravljaju bubrezi.
Simptomi
Najočitiji simptom je ispuštanje abnormalno male količine mokraće, tj. manje od pola litre dnevno. Ubrzo nakon toga bolesnik gubi apetit, osjeća sve jaču mučninu i počinje povraćati. Ako se liječenje odgađa, mogu se razviti smetenost, grčevi i koma. Međutim, u većini slučajeva simptomi oboljenja koje je uzrokovalo akutnu insuficijenciju bubrega javljaju se prije nego simptomi same insuficijencije.
Učestalost
Blagi napadaji akutne insuficijencije bubrega su razmjerno česti, dok su teži oblici ove bolesti (npr. insuficijencija zbog glomerulonefritisa) izuzetno rijetki.
Opasnosti
Iako opasnosti zavise o ozbiljnosti osnovne bolesti, akutna insuficijencija bubrega je potencijalno opasno stanje, pa će u nekim slučajevima biti potrebno doživotno liječenje s uređajima za dijalizu i sl.
Što poduzeti?
Bolesniku je hitno potrebno bolničko liječenje uz cijeli niz intenzivnih dijagnostičkih pretraga, kao što su analize krvi i mokraće, intravenska pijelografija (IVP), a možda i biopsija bubrega, tj. uzimanje tkiva na analizu.
Liječenje
Ako je akutna insuficijencija posljedica jakog krvarenja ili srčanog infarkta, obično je potrebna hitna liječnička intervencija, a njen oblik zavisi o okolnostima. Ako dijagnostičke pretrage pokažu da je uzrok začepljenje (zastoj mokraće), bolesnika će vjerojatno operirati kako bi se uzrok začepljenju uklonio. Međutim, ako je osnovni uzrok insuficijencije oboljenje samih bubrega – ili, što je često slučaj, ako su bubrezi u teškom stanju i nakon uspješnog liječenja osnovnog uzroka insuficijencije – liječenje postaje mnogo složenije.
Ponekad je za obnovu funkcije bubrega dovoljna intravenska infuzija krvi ili plazme, eventualno uz dodatak diuretika (lijeka za izlučivanje mokraće). No, liječnici će možda morati primijeniti poseban uređaj koji će obavljati funkcije bubrega sve dok se oni ne oporave. Ovakvo se liječenje naziva dijalizom, i bezbolno je. Bolesnici s akutnom insuficijencijom bubrega moraju ponekad ostati u bolnici šest tjedana, pa i dulje, sve dok bubrezi ponovno ne počnu normalno funkcionirati.
U toku liječenja bit će potrebna i posebna ishrana s velikim brojem kalorija, ali malo bjelančevina te s najviše 600 ml tekućine dnevno. Ovakvom ishranom rad bubrega (odnosno uređaja) sveden je na najmanju moguću mjeru jer organizam dobiva dovoljno iskoristive energije – glukoze u obliku džema ili meda – s malo otpadnih tvari s obzirom da se u ishrani izbjegavaju namirnice bogate bjelančevinama (npr. meso i jaja). Kako se bubrezi postepeno oporavljaju, bolesnik se postepeno isključuje s uređaja za dijalizu, pa može početi prelaziti na normalnu ishranu.