Ako se mitralni zalistak ne zatvara potpuno, krv koja je već prešla iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku, može se vraćati u lijevu pretklijetku. Zbog toga srce mora intenzivnije raditi kako bi istisnulo zaostalu krv koja se nakupila u lijevoj pretklijetki. Stijenka srca se proširuje kako bi svladala dodatno opterećenje. Obično je uzrok te greške reumatska groznica, ali mitralna insuficijencija je katkada prirođena, iako može biti i stečena (razvija se kasnije u vezi s nekom drugom srčanom bolešću).
Mitralna insuficijencija simptomi
Često simptoma nema, iako se kod mitralne insuficijencije obično javlja gubitak daha, iscrpljenost i simptomi dekompenzacije srca. Možda ćete otežano gutati zato što proširena stijenka lijeve pretklijetke može vršiti pritisak na jednjak.
Učestalost
Opasnosti
Opasnosti su slične opasnostima od mitralne stenoze. Zapravo se ta dva poremećaja često javljaju zajedno. Ako se ubrajate među razmjerno mali broj onih koji imaju insuficijenciju bez stenoze, bit ćete manje skloni treperenju pretklijetki. No, bit ćete skloniji bakterijskom endokarditisu koji se češće javlja s mitralnom insuficijencijom.
Što poduzeti?
Obratite se liječniku ako imate bilo koji od spomenutih simptoma, naročito ako teško gutate. Liječnik će vam poslušati srce stetoskopom i vjerojatno vas uputiti na druge pretrage, kao što su rendgensko snimanje grudnog koša i elektrokardiogram (EKG).
Mitralna insuficijencija liječenje
Ako nema simptoma, liječenje, kao i kod mitralne stenoze, vjerojatno neće biti potrebno. No, ako imate mitralnu insuficijenciju, svakako uzimajte antibiotike prije vađenja zuba ili bilo koje operacije. Na taj način ćete se oboružati protiv opasnosti koja vam prijeti od bakterijskog endokarditisa. Liječenje mitralne insuficijencije je uglavnom isto kao i liječenje mitralne stenoze. Ako imate vrlo izražene simptome, liječnik će vam preporučiti operaciju kojom se bolesni zalistak zamjenjuje umjetnim.
Danas postoje dvije vrste zamjene: umjetnim zaliskom i zaliskom od presađenog tkiva. Kirurg će prosuditi koja je pogodna u vašem slučaju. Zamjena umjetnim zaliskom je djelotvorna, ali kod nekih ljudi uzrokuje grušanje krvi (5-10%). Ako imate umjetni zalistak, morat ćete uzimati antikoagulanse protiv te komplikacije. Antikoagulansi nisu pogodni za osobe s čirom želuca ili dvanaesnika, koji može prokrvariti, a niti za one koji žive daleko od laboratorijskih uređaja bitnih za praćenje takve vrste liječenja. Zalisci od presađenog tkiva su manje opasni što se tiče grušanja, ali čini se da oni u cijelosti ne rade tako pouzdano kao umjetni zalisci.
Oko 80% operiranih pacijenata žive aktivnim životom najmanje pet godina nakon operacije. Ako u bilo koje doba nakon operacije odjednom osjetite da gubite dah, ili da vam se vrti u glavi, obratite se što prije liječniku. Bilo koji od ovih simptoma može upozoravati na mehaničku grešku zamijenjenog zaliska.