Koronarna tromboza je medicinski izraz za najčešću varijantu srčanog infarkta. Neposredni uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija ugruškom krvi (tromboni) koje prekida opskrbu krvlju jednog dijela srčanog mišića (miokarda) oštećujući neprokrvljeno tkivo. Tromboza se javlja općenito samo kod onih osoba kojima su koronarne arterije već sužene od koronarne skleroze. Ako je oštećeno područje (koje se zove infarkt) malo, i ako sustav srčane električne vodljivosti nije poremećen, napadaj neće biti koban i izgledi za ozdravljenje će biti dobri.
Glavni simptom je jaka bol u sredini grudnog koša koja može “sijevati” u vrat, čeljust i ruke. Do infarkta može doći postepeno – lako je moguće da ste imali prethodnih tjedana napadaj angine pektoris, ali može nastupiti i bez prethodnog upozorenja. Bolovi se mogu razlikovati po stupnju jačine – od osjećaja stezanja u prsima do jakih i nesnosnih bolova. Mogu biti trajni ili trajati nekoliko minuta, nestati pa se vratiti. Mogu nastupiti za vrijeme neke tjelesne aktivnosti ili emotivnog stresa; no, za razliku od bolova kod angine pektoris, ovi bolovi ne iščezavaju nakon prestanka aktivnosti ili stresa.
Drugi mogući simptomi koronarne tromboze su vrtoglavica, gubitak daha, znojenje, zimica, mučnina i nesvjestica. Kod nekih bolesnika, uglavnom starijih osoba, to su i jedini simptomi. To stanje, poznato kao “nijemi” infarkt (atipični infarkt), može se utvrditi samo bolničkim pretragama koje također isključuju druge moguće uzroke simptoma.
Učestalost
Opasnosti
Od tri osobe dvije se oporave od infarkta, ali on može biti smrtonosan ako ometa električne impulse koji reguliraju kucanje srca ili ako ozbiljno ošteti srčani mišić. Smrt uglavnom nastupa dva sata nakon pojave simptoma. U otprilike 10% pacijenata, primljenih u bolnicu sa srčanim infarktom, dolazi do šoka koji može biti smrtonosan. Manje katastrofalna mogućnost je razvoj dekompenzacije srca.
Kasnije komplikacije srčanog infarkta obuhvaćaju stvaranje tromba unutar jedne od četiri srčane komorice. Ako se tromb odvoji – tada se zove embolus – i uđe u krvotok, može oštetiti drugi dio tijela. Na sreću, embolusi su rijetki i često premaleni da bi izazvali veća oštećenja.
Od oštećenja srčanog mišića može doći do slabljenja i proširenja jedne od stijenki srčanih komora. Tako nastala proširenja (aneurizme) mogu dovesti do komplikacija, npr. do dekompenzacije srca. Osim toga, tu nastaje dodatna opasnost da se od prisilnog mirovanja u krevetu razvije tromboza u venama, naročito u nogama.
Što poduzeti?
Srčani infarkt zahtijeva hitnu intervenciju. Odmah zatražite liječničku pomoć ako se kod vas ili nekog člana vaše obitelji pokažu simptomi. Premda smetnje mogu biti male, nemojte ni pokušavati da se sami uputite liječniku; ako liječnik ne može odmah doći, pozovite kola hitne pomoći. Dok čekate pomoć, pobrinite se da bolesniku bude toplo i da ga što je više moguće smirite. Nemojte ga ostaviti samog; vaša prisutnost će umiriti i ohrabriti bolesnika, i stoga je neprocjenjiva. Ako se osoba pogođena infarktom onesvijesti, nemojte posustati. To može biti samo trenutačna smetnja srčanog ritma. Stoga izvadite bolesniku umjetne zube i pokušajte s metodom umjetnog disanja usta-na-usta sve dok ne stigne pomoć ili dok bolesnik ne počne normalno disati.
Za većinu ljudi bilo bi najbolje da ostanu u bolnici nakon srčanog napadaja. Odluka o tome što će biti najbolje poduzeti u vašem slučaju ovisi o liječnikovoj ocjeni jačine napadaja, trajanju simptoma i o mogućnostima terapije u bolnici i kod kuće.
Ako ste dobili srčani infarkt, u bolnici će vas smjestiti na srčani odjel ili na odjel za intenzivnu njegu. Tamo ćete se morati podvrći mnogim dijagnostičkim pretragama, uključujući i elektrokardiogram (EKG). Možda će vam trebati nekoliko EKG-snimaka; na odjelu za njegu srčanih bolesnika neprekidno se prati EKG na monitoru. Uzimaju se i uzorci krvi, u određenim vremenskim razmacima, radi procjene oštećenja srčanog mišića. Liječnik će obaviti i druge pretrage da utvrdi mogu li promjene u načinu vašeg života ili lijekovi pomoći u sprečavanju još jednog takvog infarkta.
Koronarna tromboza liječenje
Liječnik će vam vjerojatno nastojati ublažiti bol analgetikom, npr. morfijem. Budući da morfij često izaziva povraćanje, liječnik će vam dati i antiemetik (sredstvo protiv mučnine). Kako bi se smanjila opasnost od stvaranja ugrušaka krvi u venama, uzimat ćete na usta redovite doze antikoagulansa. Ako ste doživjeli manji infarkt, bez komplikacija, liječnik vam može dopustiti da se dignete iz kreveta nakon 48 sati zato što umjereno kretanje potiče protok krvi i smanjuje opasnost od tromboze.
Dugoročni izgledi
Ako čitate ove stranice pošto ste preživjeli koronarnu trombozu, izgledi su dobri. Smrtnost varira prema životnoj dobi i vrsti infarkta, ali smrt od koronarne tromboze nastupa većinom za nekoliko minuta ili sati nakon napadaja. Stoga je važno smjesta pružiti pomoć bolesniku. Ako nema znakova dekompenzacije srca ili smetnji srčanog ritma šest sati nakon nestanka bolova, imate 90% izgleda da ćete se od infarkta potpuno oporaviti. Ako ste ostali na životu mjesec dana nakon infarkta, premda je bio jak, imate 85% izgleda da preživite još najmanje godinu dana i 70% izgleda da preživite još pet godina.
Prirodno je da ćete nakon koronarne tromboze biti zabrinuti za srce. Ipak je važno da zbog posljedica stresa i tjeskobe ne budete previše zabrinuti.