Aortalna stenoza – ako je aortalni zalistak sužen, pumpa se manje krvi kroz lijevu klijetku u aortu. Stoga je smanjena količina krvi što je srce pumpa kroz čitavo tijelo. Lijeva klijetka proširuje svoju mišićnu stijenku da bi istisnula više krvi kroz zalistak. Ta stijenka klijetke traži sve više krvi kako bi svoju veću površinu opskrbila kisikom.
Aortalna stenoza simptomi
U početku nema nikakvih simptoma. S po goršanjem stanja javlja se gubitak daha nakon tjelesne aktivnosti. Zatim se može razviti angina pektoris, a možete umjesto bolova dobiti i napadaje vrtoglavice, štoviše, i nesvjestice, kad god se naprežete. Naposljetku se mogu javiti simptomi dekompenzacije lijevog srca. I dalje ćete teško disati, naročito kad ležite, pa ćete morati spavati u sjedećem položaju. Otežano disanje može katkada biti popraćeno “sviranjem” u prsima, a u nekim slučajevima čuje se iz pluća šum poput žuborenja.
Učestalost
Opasnosti
Aortalna stenoza često dovodi do nedovoljnog dotoka krvi u koronarne arterije, pa postoji veća opasnost od iznenadne smrti zbog srčanog zastoja. Ako ne liječite aortalnu stenozu, tekućina u plućima smanjit će vašu otpornost prema infekciji, pa možete dobiti upalu pluća.
Što poduzeti?
Kao i kod mitralne stenoze, tek na rutinskom liječničkom pregledu možete doznati da imate oštećenje srčanog zaliska. Ako imate bilo koji simptom aortalne stenoze, odmah se obratite liječniku koji će vas pregledati, poslušati vam srce i vjerojatno vas odmah uputiti na dijagnostičke pretrage. Na rendgenskoj snimci grudnog koša mora se vidjeti da li je aortalni zalistak sužen ili nije. Elektrokardiogram (EKG) omogućit će liječniku da ocijeni težinu stenoze, ako ona postoji. Dijagnoza se može poslije potvrditi ostalim pretragama, kao što su kateterizacija srca, koronarna arteriografija i ultrazvučno snimanje.
Aortalna stenoza liječenje
Samopomoć: ako znate da imate blagi oblik aortalne stenoze, izbjegavajte naporne aktivnosti; na primjer, šetajte, ali nemojte trčati za tramvajem ili autobusom. Ne bojte se spolnog općenja, ali budite umjereni. Zamolite liječnika da vam prije neke operacije ili vađenja zuba dade antibiotike kako bi vas zaštitio od bakterijskog endokarditisa. Idite na pregled srca najmanje jedanput u 18 mjeseci.
Kateterizacija srca
Dijagnozu aortalne stenoze može potvrditi kateterizacija srca. Kateter (tanka cjevčica), koji sadrži elektronsku napravu za mjerenje tlaka, uvlači se kroz pristupačnu arteriju u srce. Tamo on mjeri tlak u lijevoj klijetki i u aorti.
Stručna pomoć: jedino moguće liječenje teške aortalne stenoze je operacija, a najčešći oblik zahvata je zamjena zalistaka. Kao i kod mitralne insuficijencije dobit ćete umjetni zalistak ili zalistak od presađenog tkiva. Ako se kirurg odluči na umjetni zalistak, morat ćete doživotno uzimati antikoagulanse. Izgledi za potpuno ozdravljenje su uglavnom isti kao i kod ostalih grešaka srčanih zalistaka.