Angina pektoris nije bolest sama po sebi, već se tako nazivaju bolovi koji nastaju kad mišićna stijenka srca privremeno ostane bez kisika. Koronarne arterije, koje srce snabdijevaju krvlju, mogu obično zadovoljiti i povećanu potrebu, ali je ta sposobnost koronarnih arterija ograničena kod osoba koje imaju koronarnu sklerozu ili visoki krvni tlak, ili kod osoba koje imaju, što je rjeđe, srčane greške ili anemiju. U takvim okolnostima opskrba srca kisikom može biti dovoljna za neke aktivnosti, ali nedovoljna kad tjelesna aktivnost – a ponekad i velike temperaturne razlike ili jako uzbuđenje povećavaju potrebu iznad određenog praga. Kada se čovjek prestane baviti aktivnošću, zahtjev za kisikom opada i bolovi nestaju.

Angina pektoris simptomi

Učestalost

Angina pektoris je česta, premda ne postoje točni podaci, budući da se mnogi ne obraćaju liječniku zbog te tegobe, a bolesnik obično ne mora boraviti u bolnici. Kod muškaraca se obično javlja poslije 30. godine i gotovo uvijek je posljedica koronarne skleroze. Čini se da se angina pektoris kod žena javlja kasnije; premda je, kao i kod muškaraca, najčešći uzrok koronarna skleroza, neki drugi uzroci su češći kod žena nego kod muškaraca. Jaki pušači ili predebeli ljudi su skloniji angini pektoris.

Opasnosti

Budući da je angina pektoris prije simptom nego bolest, opasnost prijeti od stanja koje uzrokuje anginu pektoris. Srce može ostati bez kisika u tolikoj mjeri da postoji opasnost od srčanog napadaja. S vremenom mogu anginu pektoris izazvati bezazleniji uzroci, a može i dulje trajati. U tom slučaju, bolesnik je prisiljen na sve pasivniji život. Na žalost, postoje dokazi da pasivan način života još više potiče pojavu angine pektoris za vrijeme neke aktivnosti ili uzbuđenja, pa se tako “žrtva” nađe u začaranom krugu.

Što poduzeti?

Ako mislite da imate napadaje angine pektoris, obratite se liječniku. Neki uzroci mogu se otkloniti lijekovima, i liječnik će vam dati sredstva za ublažavanje tegoba. Hitno se obratite liječniku ako bolovi traju dulje od 5 minuta nakon prestanka aktivnosti ili ako se učestalost i duljina napadaja brzo povećavaju.Nakon pregleda liječnik će vam vjerojatno uzeti uzorak krvi da bi otkrio poremećaj štitnjače, anemiju ili druge moguće uzroke bolova u prsima. Preporuča se ispitati sadržaj lipida (masti) u krvi; u tom slučaju krv morate vaditi ujutro natašte.

Pretragom mokraće ustanovit će se imate li šećernu bolest (šećeraši su skloniji srčanim oboljenjima). Bolničke dijagnostičke pretrage, koje također mogu biti potrebne, obuhvaćaju rendgensko snimanje grudnog koša, elektrokardiogram (EKG) i koronarni arteriogram. Dok su rendgen i EKG često dio uobičajenog postupka radi ocjene srčanog oboljenja, arteriogram se obično snima samo, ako liječnik sumnja (na osnovi rezultata drugih, ne tako složenih pretraga) da je koronarna skleroza prilično uznapredovala.

Rendgenom će se ispitati znakovi srčanog napora, npr. prošireno srce. EKG-om će se izmjeriti električni impulsi koji prolaze kroz srce kako bi se potvrdilo da li se bolovi doista javljaju zbog angine pektoris. EKG će također pokazati koliki dio srca je zahvaćen koronarnom sklerozom. Arteriogram, za koji je potrebno uštrcavanje kontrastnog sredstva (boje) u krvotok, a zatim rendgensko snimanje koronarnih arterija, pokazat će točno na kojem su mjestu arterije sužene ili začepljene.

Angina pektoris liječenje

Samopomoć: ako pušite, prestanite pušiti ili smanjite količinu cigareta što više možete. Ako ste predebeli, držite se razumne dijete (ukupno 1000 kilokalorija ili
41 868 kJ na dan je idealno). No, nemojte se prepustiti angini pektoris; nikako ne smijete smanjiti tjelesne aktivnosti, osim ako vam liječnik ne kaže drugačije. Brzo ćete doznati koje su dopuštene granice vašim tjelesnim aktivnostima. Opustite se, naročito kad vozite auto. U pojedinim mjesnim zajednicama postoje i klubovi za samozaštitu od prevelike tjelesne težine.

Stručna pomoć: ako (i kada) se ustanovi osnovni uzrok angine pektoris, liječnik će liječiti osnovnu bolest, a angina pektoris će nestati ako liječenje uspije. Međutim, čest je uzrok koronarna skleroza i liječnik će usredotočiti pažnju na to da se ona ne pogorša, i da olakša smetnje i teškoće što ih stvara sama angina pektoris.

Postoje mnogi lijekovi koji će privremeno povećati opskrbu krvi u srčanom mišiću. Važno je da se uzimaju točno prema liječnikovoj uputi. Ti se lijekovi najčešće daju u tabletama, a liječnik će vam vjerojatno savjetovati da otopite tabletu pod jezikom u trenutku kad počne napadaj angine pektoris. Ako znate da neka aktivnost, npr. penjanje uza stepenice u vašem uredu, uvijek izaziva napadaj angine pektoris, uzmite radije tabletu prije, ne čekajući da nastupe bolovi. Ako ste pod stresom, možda ćete morati uzeti i sredstvo za umirenje.

Neugodna nuspojava tableta, koje se tope pod jezikom, je često glavobolja. Glavobolja je obično blaga, i ne treba da bude razlog za prekid terapije. Ako vas glava jako zaboli nakon uzimanja cijele tablete, razlomite je i stavite pod jezik samo dio tablete.

Među ostalim sredstvima, koja se upotrebljavaju za kontrolu angine pektoris, liječnici najčešće propisuju skupinu sredstava koja se zovu beta adrenergički blokirajućiagensi ili, skraćeno, beta blokatori. Beta blokatori smanjuju potrebu srca za kisikom usporavajući srčani ritam. Nedostatak je tih sredstava što se ona moraju uzimati točno prema liječnikovoj uputi, zato što prekomjerna doza može izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu i druge nuspojave. Nikada ne smijete naglo prekinuti uzimanje takvih sredstava, doza se mora postepeno smanjivati. U određenim okolnostima liječnik vam ih možda neće ni dati, npr. ako imate astmu. Držite se uputa samopomoći što smo vam ih preporučili, pa ćete smanjiti potrebu za terapijom lijekovima.

Većini bolesnika nije potreban kirurški zahvat (a ne bi od njega ni imali koristi). No, ako angina pektoris nastane zbog aortalne stenoze, liječnik može preporučiti zamjenu srčanih zalistaka. Ako je uzrok koronarna skleroza, liječnik može preporučiti operaciju ako su začepljeni mnogi dijelovi mreže koronarnih arterija ili ako se angina pektoris ne može kontrolirati lijekovima. Operacija (bajpas) koronarne arterije – obično znatno ublažava simptome, premda ne liječi osnovne uzroke koronarne skleroze koja može poslije zahvatiti i druge arterije.

Dugoročni izgledi

Prognoze su mnogo bolje no što se općenito misli. Ako je liječnik upravo dijagnosticirao anginu pektoris, a inače ste zdravi, imate 50% izgleda da poživite još 10 do 12 godina, ali i prilično dobre izglede da poživite i mnogo dulje.