Kao i tumori u ostalim dijelovima tijela, tumori tankog crijeva mogu biti benigni ili maligni. Većina tumora je benigna, bez simptoma, te bolesnik obično i ne zna da ima tumor sve dok se njegova prisutnost ne otkrije prilikom pretraga ili liječenja nekog drugog poremećaja ili oboljenja. Međutim, u 10% slučajeva novotvorevine su maligne. U vrlo rijetkim slučajevima radi se o karcinoidima.
Simptomi
Maligni tumori u tankom crijevu mogu izazvati gubitak težine, simptome anemije – bljedoću, umor i lupanje srca pri naporu – i, ponekad, krv u stolici.
Učestalost
Tumori tankog crijeva su vrlo rijetki, i na njih otpada manje od 5% tumora probavnog trakta, iako je tanko crijevo najdulji dio tog trakta. Ako imate Crohnovu bolest ili celijakija, mogućnost razvitka kanceroznih novotvorevina u tankom crijevu je neznatno veća.
Opasnosti
Svaka veća izraslina može biti opasna, jer može izazvati opstrukciju crijeva. Naravno, maligni tumor je opasan po život ako se rano ne otkrije i ne liječi. Stoga glavna opasnost leži u zanemarivanju prilično općenitih simptoma kanceroznog tumora tankog crijeva sve dok ne bude prekasno za djelotvorno liječenje.
Što poduzeti?
Ako bez očitog razloga gubite težinu, osjećate bolove u trbušnoj šupljini, zamjećujete promjenu stolice i/ili ako vam je izmetina tamna, obratite se liječniku koji će vam pregledati trbuh i vjerojatno vas uputiti na dijagnostičke pretrage. Rendgenski pregled s barijevom kašom otkrit će eventualni tumor, a endoskopskim pregledom i biopsijom utvrdit će se radi li se o benignoj ili o malignoj novo tvorevini.
Liječenje
Obično je najbolje rješenje odstranjivanje tumora tankog crijeva operativnim zahvatom, čak i kad se radi o benignoj novotvorevini. Maligni tumori su ponekad previše brojni ili previše rašireni da bi se mogli kirurški odstraniti, pa se u tim slučajevima primjenjuju kortikosteroidni lijekovi i radioterapija kako bi se bolest držala pod kontrolom.