Ako vrhom jezika pređete preko zuba nekoliko sati pošto ste ih oprali, osjetit ćete da su neka mjesta prekrivena naslagom hrapave, (karijes) ljepljive tvari. Ova se naslaga – zvana dentalni plak – sastoji od sluzi, čestica hrane i bakterija, a uglavnom se stvara između zuba te na mjestima gdje zubi ulaze u desni. Bakterije u naslazi (plaku) razlazu šećer u hrani, pri čemu se stvara kiselina.
Kiselina napada caklinu zuba, tvoreći sitnu šupljinu — početak propadanja zuba ili karijesa. Ako se ne pristupi liječenju, kiselina će polako progristi caklinu i prodrijeti u dentin. Dentin sadrži sitne kanale koji vode u srčiku, pa bakterije prolaze kroz te kanale i izazivaju upalu srčike. Tijelo reagira šaljući u srčiku veći broj bijelih krvnih stanica da se “bore” protiv bakterija. Krvne žile se zbog toga šire, pritiskuju živce u zubu i time nastaje zubobolja. Ako se ništa ne poduzme, inficirana srčika će s vremenom propasti (vidi mrtvi zubi). Zubobolja će tada prestati, ali se može razviti apsces (vidi apsces zuba).
Simptomi
U početnim stadijima propadanja zuba (karijesa) glavni je simptom blaga zubobolja nakon što ste pojeli nešto slatko, ili vruće, odnosno hladno. Ako karijes napreduje, osjetit ćete neugodan okus koji potječe od zuba – rezultat hrane koja je zaostala u šupljini kao i bakterija.
U kasnijim stadijima se srčika upali, pa vas zub može uporno boljeti nakon slatke, vruće ili hladne hrane. Mogući su i oštri, sijevajući bolovi, osobito ako legnete. Ponekad je teško utvrditi koji zub boli.
Učestalost
Propadanje zuba (zubni karijes) jedna je od najčešćih boljki koje pogađaju čovječanstvo, osobito u zemljama gdje se troši mnogo šećera. U Velikoj Britaniji svako dijete do pete godine “gubi” u prosjeku tri zuba zbog karijesa, plombiranja ili vađenja. U odrasloj populaciji oko 30% ljudi nema prirodne zube – za razliku od Sjedinjenih Država gdje je taj postotak mnogo manji, 14%.
Zubni karijes su imali već i stari Slaveni, i to uglavnom na prvim kutnjacima. Danas zubni karijes ima medu našom populacijom od 93 do 100% osoba, s time da je karijesom zahvaćeno u prosjeku po 5-15% zuba.
Opasnosti
Karijes općenito ne predstavlja opasnost za zdravlje. Međutim, opasnost postoji kod osoba koje boluju od neke srčane bolesti.osobito ako bakterije iz mrtvog zuba uđu u krvotok (bakterijski endokarditis). Isto tako, ako patite od bolesti koja utječe na grušanje krvi, npr. od hemofilije, smijete vaditi zube samo u bolnici.
Što poduzeti?
Svedite karijes na najmanju moguću mjeru ispravnom njegom. Redovito perite zube četkicom i pastom koja sadrži fluor, te redovito odlazite zubaru. Redovitim rendgenskim snimanjem (otprilike jednom godišnje) mogu se otkriti eventualne šupljine ispod plombi (punjenja).
Liječenje
Samopomoć: sprečavanje karijesa je izuzetno važno. Kad se pojave neugodni simptomi, u većini slučajeva nećete moći više ništa sami učiniti. Tabletama protiv bolova (npr. aspirinom) moći ćete ublažiti tegobe sve dok ne odete zubaru, što biste trebali učiniti čim prije.
Stručna pomoć: zubar će u šupljinu staviti privremenu sedativnu plombu (punjenje) ili tampon s uljem od klinčića i cinkovim oksidom. Pošto upala popusti, privremeno punjenje zamjenjuje se trajnim. Ako je karijes uznapredovao, bit će možda potrebno očistiti šupljinu u kojoj se nalazi srčika i plombirati je; u nekim slučajevima zub će trebati izvaditi.