Loša probava nije bolest već skup simptoma koji se obično javljaju prilikom jela ili pića, odnosno ubrzo nakon toga. Lošu probavu mogu uzrokovati razni poremećaji, koji uglavnom nisu ozbiljni, iako se uzrok često ne može odrediti.
Simptomi
Simptomi su različiti kod različitih ljudi, a i opis može biti drukčiji. Dok će netko npr. govoriti da ima žgaravicu, drugi će spominjati bol u grudima. Jedan će govoriti o podrigivanju, drugi o štucanju. Općenito govoreći, simptomi loše probave su slijedeći: opći osjećaj nelagode ili nadutosti u želucu; oštri ili tupi bolovi u grudnom košu; žgaravica, mučnina ili vraćanje (regurgitacija) kisele tekućine u usta; podrigivanje ili vjetrovi; moguće je i nekoliko simptoma odjednom.
Međutim, loša probava se u većini slučajeva odlikuje zajedničkom značajkom: ona je na određeni način povezana s hranom ili pićem (iako u nekim slučajevima simptome loše probave može izazvati i gutanje zraka prilikom jela ili žvakanja gume za žvakanje). Tijesna odjeća može također povećati nelagodu loše probave.
Učestalost
Loša probava je praktički sveopća tegoba. Neki ljudi osjećaju simptome (jedan ili nekoliko) pošto pojedu neke namirnice, npr. kupus, grah, luk, krastavce ili svinjetinu, ili pošto popiju gazirano piće, npr. sodu ili tonik. Neke osobe muči loša probava ako prebrzo jedu, ili nakon osobito masnog i začinjenog ili obilnog obroka. Kod nekih osoba loša se probava javlja kad god su tjeskobni, uzrujani ili potišteni. Lošoj probavi osobito su sklone trudnice, kao i strastveni pušači, osobe koje pate od zatvora, gojazne osobe i stariji ljudi.
Opasnosti
Loša probava je neugodna, ponekad i bolna, ali sama po sebi nije opasna, Mnogi ljudi povremeno pate od loše probave cijelog života bez dodatnih komplikacija. Vjerojatno znate kako vam se želudac “ponaša” u danim situacijama, pa ćete stoga primijeniti “vlastite lijekove” da doskočite lošoj probavi, ili je pokušati spriječiti izbjegavajući jela ili pića što je izazivaju. Možda ćete se ponekad svjesno izvrgnuti opasnosti od nepoželjnih jela ili pića (nepoželjnih za vas) jednostavno zato što će vam taj privremeni užitak biti važniji od gotovo sigurne kasnije nelagode.
No, time se nećete izložiti nikakvoj ozbiljnoj opasnosti. Međutim, morate paziti na promjenu simptoma. Postoji uvijek mogućnost da je promjenu izazvala neka ozbiljnija bolest. Ako se značajke ili vrijeme pojave “loše probave” promijene, ili ako postane češća ili izrazitija, možda se u tijelu događa još nešto: to može biti znak hijatushernije, žučnih kamenaca, čira dvanaesnika ili čak, iako vrlo rijetko, raka želuca.
Što poduzeti?
Pratite simptome, pa primijenite preporučene mjere samopomoći. Ako se simptomi promijene – npr. ako osjećaj mučnine nakon jela prijeđe u povraćanje, ako vas loša probava počne mučiti svaki dan, a ne povremeno kao ranije i, osobito, ako gubite na težini ili apetit – odmah se obratite liječniku. Ako liječnik sumnja da bi neka bolest mogla biti uzrokom “novih” simptoma, poslat će vas na dijagnostičke pretrage, što obično obuhvaća rendgensko snimanje želuca i dvanaesnika s barijevom kašom. Možda će biti potrebne i dodatne pretrage, npr. rendgensko snimanje žučnog mjehura, endoskopija, te analiza krvi i stolice.
Liječenje
Samopomoć: razmislite malo o svojoj lošoj probavi. Javlja li se obično nakon nekog određenog jela? Ako možete, ubuduće izbjegavajte to jelo. Javlja li se ako nešto pojedete kasno uvečer? Ili ako pijete alkohol nakon obroka? Pokušajte podesiti navike u jelu i piću osebujnostima vašeg želuca. Osim toga, mogućnost loše probave možete smanjiti i nekim općim mjerama. Ne pušite.
Trudite se da nikada ne gubite živce i da se ne uzrujavate za vrijeme obroka. Nemojte naglo gutati hranu ili jesti stojeći. Nastojte se opustiti pola sata nakon obroka. Nekim osobama koje pate od loše probave pomažu razna komercijalna sredstva protiv želučane kiseline (antacidi). Ako ih uzimate, ne zaboravite na upute štampane na etiketi. (Ako ste u drugom stanju, posavjetujte se s liječnikom koji će vam reći koji je antacid pogodan za trudnice; neki antacidi izazivaju probleme s apsorpcijom vitamina i ne smiju se uzimati u toku trudnoće.)
Stručna pomoć: liječnik će prije svega nastojati ustanoviti nije li uzrok lošoj probavi neka bolest. Što mu točnije opišete simptome kao i njihovu vezu s određenim jelima i pićima, to će liječniku biti lakše otkriti vjerojatni uzrok. Liječniku svakako spomenite sve promjene tegoba, simptoma i sl. Liječnika će vjerojatno zanimati i da li ste nedavno bili izloženi emotivnom stresu, ili napetostima ili promjenama u načinu života.
Ako se fizikalnim pregledom i odgovarajućim dijagnostičkim pretragama ne otkrije nikakvo ozbiljno oboljenje, liječnik će vam vjerojatno predložiti način jela, pića i spavanja koji bi vam trebao ublažiti simptome. Ako liječnik smatra da stres ili napetost pridonose vašoj lošoj probavi, propisat će vam i sredstvo za umirenje.