Zdrave oči pokreću se zajedno tako da obaoka gledaju u isti predmet. To se postiže tako da mozak odašilje “naredbe” preko živaca do mišića pričvršćenih na vanjskoj strani očne jabučice. Škiljavost se javlja kad nema te koordinacije: jedno oko gleda ono što želite promatrati, drugo gleda negdje drugdje.
Većina vrsta škiljavosti javlja se u dojenačkoj dobi ili u ranom djetinjstvu. One nisu povezane ni s kojom bolesti, no škiljavost koja se razvija nakon djetinjstva – o čemu govorimo ovdje – javlja se gotovo uvijek zbog nekog poremećaja u drugom dijelu tijela. Takvi su poremećaji šećerna bolest, visok krvni tlak, upala sljepoočne arterije, ozljeda mozga i miastenij gravis.
Škiljavost – simptomi
Poremećaj zahvaća živce koji povezuju mozak s očnim mišićima ili (rjeđe) same mišiće te se u većini slučajeva javlja dvostruka slika. Mogući su i drugi simptomi, npr. glavobolja, kao posljedica osnovnog poremećaja.
Što poduzeti?
Obratite se liječniku čim počnete viđati dvostruku sliku, a do tada još nikada niste škiljili. Kako biste privremeno spriječili dvostruku sliku, prekrijte jedno oko “praćkom”. Kako bi otkrio osnovni uzrok škiljenja, liječnik će vam vjerojatno izmjeriti krvni tlak, pregledati mokraću i krv, i uputiti vas na posebno rendgensko snimanje.
Dugoročni izgledi
U većini slučajeva škiljavost postepeno nestaje za nekoliko mjeseci zbog dobre reakcije na liječenje osnovnog poremećaja. Ako izvjesni stupanj škiljavosti ipak zaostane, on se može korigirati naočalama s prizmatičnim staklima (ako je škiljavost slaba) ili operacijom očnih mišića (ako je škiljavost izrazita).