Subduralno krvarenje je istjecanje krvi iz krvnih žila u duri – vanjskoj ovojnici (meningi) mozga. Ono se razlikuje od ekstraduralnog krvarenja po tome što se puknute krvne žile nalaze (kao što to pokazuje i naziv poremećaja) s donje, a ne s gornje strane dure. Budući da su te unutarnje žile manje od vanjskih, istjecanje krvi će vjerojatno biti slabije: krv se obično vrlo polagano cijedi u prostor između dure i arachnoideje (srednje moždane ovojnice). Stoga će često proći dosta vremena – do nekoliko tjedana – prije nego što postepeno sve veći pritisak na moždana tkiva ispod dure počne izazivati zamjetljive simptome.

U simptome koji se s vremenom mogu pojaviti kod subduralnog krvarenja ubrajamo pospanost, smetenost, poremećaje vida, slabost ili obamrlost jedne strane tijela, te uporne ili učestale glavobolje i mučninu. Takvi se simptomi mogu pojavljivati i nestajati u toku nekoliko dana ili tjedana, ali će se postepeno pogoršavati ako je uzrok subduralno krvarenje.

Subduralno krvarenje je vrlo rijetko jedna od komplikacija kod ozljede glave. To se najčešće događa ako stariji ljudi padnu, pa ponekad i zaborave nesreću kad se simptomi pojave.

Subdularno krvarenje – što poduzeti?

Ako zamijetite opisane simptome, odmah se obratite liječniku. Budući da su simptomi slični simptomima blagog moždanog udara, ne zaboravite reći liječniku jeste li nedavno pretrpjeli ozljedu glave (makar bila i neznatna). Liječnik će vas vjerojatno poslati u bolnicu na dijagnostička ispitivanja, tj. rendgensko snimanje, arteriografiju, snimanje radioizotopima i vjerojatno, snimanje mozga (tzv. kompjuteriziranu aksijalnu tomografiju), radi utvrđivanja uzroka simptoma. Ako ispitivanja potvrde dijagnozu subduralnog krvarenja, liječenje je slično kao kod ekstraduralnog krvarenja.