Kao i u slučaju moždanog krvarenja (koje je jedan od oblika moždanog udara). uzrok subarahnoidnog krvarenja je prsnuće krvne žile. Ovaj se poremećaj razlikuje od moždanog krvarenja budući da se istekla krv širi po površini mozga i ne cijedi se u samo moždano tkivo.
Na površini mozga nalaze se tri tanke, membranozne ovojnice (meninge) koje pokrivaju mozak. Najpovršnija membrana (cura) prianja uz lubanju, dok najdublja membrana (pia) prianja uz mozak; srednja membrana (arachnoidea) nalazi se odmah uz duru, tako da između arachnoideje i pije postoji prostor, tzv. “subarahnoidni” prostor, ispunjen tekućinom (likvorom).
Do subarahnoidnog krvarenja dolazi istjecanjem krvi u subarahnoidni prostor. Uzrok tome je obično prsnuta aneurizma u stijenci moždane arterije. Krv se zadržava u tekućini ili se postepeno cijedi kroz piju u moždano tkivo.

Simptomi

Glavni simptom je iznenadna glavobolja, koja je obično bolnija od obične glavobolje, čak i od migrene. Nakon toga često slijedi ukočenost vrata fotofobija

(nesposobnost podnošenja jakog svjetla), koji mogu biti popraćeni i nesvjesticom, vrtoglavicom, smetenošću, pospanošću, mučninom i povraćanjem. Kod jakih napadaja pogođena osoba može iznenada izgubiti svijest.

Učestalost

Od 12 slučajeva vaskularnih poremećaja u mozgu jedan je uzrokovan subarahnoidnim krvarenjem. Ono je najčešće kod osoba između 40 do 60 godina, te nešto češće kod žena nego kod muškaraca. Posebno su podložne osobe s visokim krvnim tlakom.

Opasnosti

Teški napadaji (koji izazivaju nesvjesticu) mogu biti fatalni (do 45% slučajeva), a jedna od tri osobe koja preživi prvi napadaj dobiva i daljnje napadaje. Zbog pritiska krvi na moždana tkiva javlja se opasnost od trajnog oštećenja mozga. U otprilike pola slučajeva krv se širi u sam mozak te izaziva simptome nalik na moždanu kap.

Subarahnoidno krvarenje – što poduzeti?

Ako iznenada osjetite tešku glavobolju, osobito ako je popraćena ukočenim vratom i osjetljivošću na svjetlost, odmah pozovite liječnika. Ako se netko u vašoj prisutnosti tuži na iznenadnu glavobolju, a zatim padne u nesvijest, postoje dva moguća uzroka – moždana kap ili subarahnoidno krvarenje. U svakom slučaju primijenite mjere prve pomoći dok ne dođe liječnik.

Suočen s osobom u nesvijesti, liječnik će se prije svega pobrinuti za održavanje životnih funkcija – osigurati da ne dolazi do zastoja u disanju. Nakon što je bolesnik izvan opasnosti, treba postaviti točnu dijagnozu. Ako fizikalni pregled ukazuje na mogućnost subarahnoidnog krvarenja, najbolji način potvrde dijagnoze je lumbalnapunkcija, tj. uzimanje uzorka cerebrospinalnog likvora. Ta vodenasta tekućina cirkulira u subarahnoidnom prostoru mozga i leđne moždine, a lumbalna regija (područje u donjem dijelu kralješnice) je najlakše mjesto za uzimanje uzorka da se vidi sadrži li krv.

Liječenje

Ako se u cerebro-spinalnom likvoru pronađe krv, liječnik će prije svega nastojati spriječiti daljnje krvarenje. Prsnuće arterije ne može se izliječiti nikakvim lijekovima; no, ako bolesnik preživi nekoliko dana nakon nastupa subarahnoidnog krvarenja, prsnuće koje je izazvalo poremećaj vjerojatno se zatvorilo (barem privremeno) prirodnim grušanjem krvi, te počelo zacjeljivati. Liječenje u osnovi podrazumijeva nekoliko tjedana odmaranja u krevetu, obično u bolnici. U tom razdoblju liječnik može prepisati bolesniku sredstvo za ublažavanje bolova, npr. paracetamol zbog glavobolje.

Ako je krvni pritisak visok, bolesnik će morati uzimati i betablokator ili diuretik. U roku od tri dana nakon napadaja glavne arterije koje opskrbljuju mozak trebat će vjerojatno snimiti posebnom rendgenskom tehnikom (arteriogram) kako bi se utvrdilo mjesto na kojem se pojavila aneurizma kao i eventualna druga oštećenja stijenki. Ako arteriogrami ukazuju na opasnost od daljnjih napadaja, bit će možda uputno kirurškim putem spriječiti daljnje istjecanje krvi. Kirurškim zahvatom obično se zatvara aneurizma sitnom metalnom ili plastičnom stezaljkom.

Dugoročni izgledi

Ako se osvijestite nakon teškog napadaja i preživite šest mjeseci bez daljnjih tegoba, vjerojatno ste izvan opasnosti. Kirurški zahvat također pruža dobre izglede na potpuni oporavak. Zaostali (rezidualni) simptomi nakon napadaja razlikuju se prema pogođenom dijelu mozga. Bolesnik može neko vrijeme (u nekim slučajevima i trajno) biti djelomično paraliziran, osjećati slabost ili obamrlost; isto vrijedi i za tegobe s vidom i govorom (za daljnje informacije o tim problemima vidi članak o moždanom udaru). Nakon početnog napadaja treba redovito kontrolirati krvni tlak; visok krvni tlak može napregnuti već slabu stijenku krvne žile.