Udarac po glavi ili jaki pritisak mogu u nekim slučajevima oštetiti mozak, tj. stresti i natući ga, iako njegova zaštita – lubanja nije slomljena. U takvim slučajevima područje mozga koje je pretrpjelo oštećenje može biti mnogo veće od područja lubanje koje je pretrpjelo udarac. Naime, ponekad je udarac tako silovit da prodrma mozak u lubanji – i to ne samo na mjestu neposredno ispod mjesta udarca već i na suprotnoj strani po kojoj će mozak također udariti. To može izazvati oticanje moždanog tkiva, s određenim simptomima budući da kruta “kutija” lubanje ne dopušta širenje prema van. Ako je lubanja slomljena, vjerojatnije će doći do oštećenja mozga. Opseg oštećenja, te da li će ono biti privremeno ili trajno, uglavnom ovise o vrsti i snazi ozljede.

Simptomi

Simptomi ovise o mjestu udarca i o njegovoj sili. Općenito, nakon manje ozljede

odmah uslijedi glavobolja. Obična glavobolja koja nestaje za dan-dva znak je brzog “popravka” moždanih tkiva i osim u vrlo rijetkim slučajevima potpunog oporavka. Teža ozljeda popraćena je obično gubitkom svijesti odmah nakon udarca; nesvjestica može potrajati samo nekoliko sekundi (to je tzv. potres mozga) ili trajati tjednima (u tom se slučaju kaže da je bolesnik u komi).

Osoba koja je privremeno “nokautirana” uvijek je ošamućena i smetena nakon što se osvijesti. Stanje može također biti popraćeno gubitkom pamćenja (amnezijom), glavoboljom, psihičkim smetnjama, te slabošću mišića ili paralizom (uključujući teškoće u govoru). Simptomi obično postepeno nestaju u toku procesa ozdravljenja, ali u vrlo teškim slučajevima moguća su i rezidualna oštećenja koja dovode do trajnih fizičkih ili psiholoških tegoba, kao što su paraliza, abnormalna razdražljivost. depresija ili umanjena psihička budnost.

Učestalost

U oko 50% prometnih povreda u nas dolazi do ozljede glave; na 4827 povreda glave bilo je 1,05% onih epiduralnih. Prema uzrocima do povreda glave kod nas dolazi: oko polovica poslije slučajnog udarca ili tučnjave, nešto iznad 25% su prometne, a oko 1/6 nastaju kao posljedica pada. Kod nas su povrede glave u muškaraca oko 9 puta češće nego u žena (u drugim zemljama je taj omjer 4 : 1). To ipak ne iznenađuje, ako se sjetimo da udarci raznim tupim predmetima (bocom, kolcem i sl.) mnogo češće završavaju na muškoj nego na ženskoj glavi, a i na poslovima gdje dolazi do povreda lubanje, zaposleni su većinom muškarci.

Opasnosti

Teška ozljeda glave može izazvati pucanje krvne žile, ili više žila, pa dolazi do subduralnog, ekstraduralnog ili rijetko subarahnoidnog krvarenja. Simptomi krvarenja kao posljedice ozljede mogu se pojaviti tek nekoliko sati, dana pa i tjedana nakon ozljede. Opasnost je još veća ako je lubanja slomljena. Mikrobi mogu doprijeti u mozak kroz slomljeno mjesto i inficirati moždano tkivo, izazivajući meningitis. Trajno oštećenje mozga uzrokovano teškom ozljedom može dovesti do učestalih napadaja ili grčeva.

Što poduzeti?

Ako netko pred vama izgubi svijest zbog ozljede, poduzmite mjere prve pomoći i odmah pozovite liječničku pomoć. Ozlijeđena osoba koja nije izgubila svijest, ali pokazuje druge simptome oštećenja mozga, mora odmah otići liječniku. Ako ste vi “žrtva” i ne sjećate se točno što se dogodilo, bilo bi uputno da netko od očevidaca pođe s vama liječniku kako bi mu opisao što se dogodilo. Stupanj eventualne amnezije ukazat će na ozbiljnost ozljede glave – što je “praznina” u pamćenju ozlijeđene osobe veća, to je teža i ozljeda.

Ako vas bez očitog razloga zaboli glava, a istodobno počnete osjećati slabost ili psihičku smetenost, nastojte se sjetiti što se sve dogodilo proteklih nekoliko dana. Jeste li možda nedavno udarili negdje glavom ili doživjeli manju nesreću? U svakom slučaju, obratite se liječniku. Ovisno o ozbiljnosti simptoma i opažanjima liječnika, možda će te morati otići u bolnicu na dijagnostičke pretrage kako bi se utvrdio opseg oštećenja. U bolnici će vam svakako prije svega rendgenski snimiti lubanju, jednom ili više puta, radi otkrivanja eventualnog loma. Nakon toga – osobito ako simptomi i dalje traju bit će potrebna kompjuterizirana aksijalna tomografija mozga a možda i arteriografija kako bi se utvrdilo nije li možda pukla neka krvna žila.

Liječenje ozljede mozga

Samopomoć: blagi simptomi ozljede mozga mogu se suzbiti raznim lijekovima – npr. analgeticima (bol) i sedativima (smetenost). Međutim, osoba koja je izgubila svijest ne smije uzimati nikakve lijekove prije liječničkog pregleda. Ako ste pretrpjeli prilično jak udarac, liječnik će vas možda zadržati dan-dva u bolnici radi promatranja i za slučaj komplikacija. Međutim, većina manjih oštećenja zacjeljuje sama od sebe, te je u većini slučajeva dovoljno odmaranje, dva ili tri dana, nakon male nesreće.
Stručna pomoć: nesvjesna osoba mora biti u bolnici gdje je intenzivna stručna njega od bitne važnosti. Upala moždanih tkiva može se smanjiti davanjem kortikosteroidnog lijeka intravenoznom infuzijom. Ako je slomljena lubanja, bit će možda hitno potreban kirurški zahvat radi namještanja i stabilizacije kosti.

Dugoročni izgledi

Oporavak nakon teške ozljede mozga obično traje mnogo tjedana, ali su izgledi u pogledu potpunog izlječenja prilično dobri. U nekim slučajevima ozljeda ostavlja tragove kao što su nejasan izgovor ili slabost mišića ruke ili noge. Kod takvih osoba, ohrabrenje i podrška obitelji i prijatelja važan su dio procesa oporavka; većina takvih slučajeva zahtijeva i fizikalnu terapiju zbog paralize, slabosti mišića ili poremećene koordinacije.