Moždani udar nastupa kad je dio mozga oštećen zbog poremećaja u opskrbi krvlju, a kao rezultat nastaje pogoršanje fizičkih ili psihičkih funkcija kojima upravlja zahvaćeno područje. Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: zbog tromboze, embolije ili krvarenja (hemoragije).

Do prvog od tih poremećaja, moždane tromboze može doći ako se neka od arterija koja opskrbljuje mozak krvlju suzi obično zbog ateroskleroze. Protok krvi kroz suženi i neravni dio arterije toliko se poremeti da se krv gruša, tvoreći ugrušak (tromb) koji djelomice ili potpuno začepljuje arteriju.

Simptomi

Ako doživite moždanu kap, može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite da ne možete govoriti ili pokretati dio tijela; ako ste pri svijesti, možete isto tako osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždana kap počinje iznenadnim gubitkom svijesti. Među brojne ostale simptome ubrajamo utrnulost, zamagljen ili dvostruki vid, smetenost i vrtoglavicu. Često zataje samo funkcije na jednoj strani tijela budući da je u takvim slučajevima oštećenje obično ograničeno na jednu stranu mozga: pri tom desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga desnom stranom tijela.

Na površini svake strane mozga nalaze se specifična područja koja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su vid, pokreti i govor. Postoji određena pravilnost što se tiče simptoma koji ukazuju koja moždana arterija ne “radi” kako treba. Na primjer, možda ćete osjetiti slabost ili obamrlost samo u ruci ili šaci, ili na jednoj strani lica. Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara, npr. moždano deblo (koje spaja mozak i leđnu moždinu) može se pojaviti složena kombinacija simptoma ili gubitak svijesti. U svakom slučaju, simptomi za razliku od simptoma prolaznog napadaja, ishemije traju najmanje 24 sata, a obično mnogo duže.

Učestalost

U zapadnim zemljama moždani udar uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga skupina poremećaja (bolesti) osim bolesti srca. Oba problema često su posljedica ateroskleroze. U Velikoj Britaniji, moždani udar u prosjeku svake godine pogađa 1 osobu na 500. Većinom su to osobe starije od 65 godina (češće muškarci nego žene) čije je krvne žile suzila ateroskleroza i koje često imaju visoki krvni tlak. Abnormalno visok krvni tlak može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar budući da slabi stijenke arterija i potiče stvaranje ugrušaka krvi; dapače, visoki krvni tlak glavni je uzrok krvarenja u mozgu.

Bez obzira na to je li vam krvni tlak opasno visok ili ne, vjerojatnost moždane kapi se povećava, ako ste strastveni pušač. Moždana kap također češće pogađa osobe sa šećernom bolesti te osobe s visokom koncentracijom kolesterola u krvi.

Opasnosti

Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna; jedna trećina izaziva trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema dugotrajnih nepoželjnih posljedica. Osoba koja preživi moždani udar može mjesecima biti djelomice paralizirana prije no što dođe do vidljivog poboljšanja. I blagi moždani udar upozorava na opasnost: ona može biti prvi napadaj u nizu sve težih kapi.

Što poduzeti ako doživite moždani udar?

Ako zamijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog udara, odmah potražite liječničku pomoć. Osim u vrlo blagim slučajevima, u kojima slabost, obamrlost ili vrtoglavica mogu trajati samo dan – dva, osobe koje su doživjele udar obično treba smjestiti u bolnicu. Kako bi u potpunosti procijenio situaciju, liječniku će vjerojatno trebati elektrokardiogram (EKG) i rendgenska snimka lubanje i grudnog koša. Iako je liječenje u sva tri osnovna oblika moždanog udara u biti isto, ponekad su potrebne različite pretrage kako bi se utvrdilo uzrok i mjesto poremećaja. Ako se razložno smatra da je moždani udar posljedica moždane embolije, liječniku će trebati posebne rendgenske snimke vratnih arterija (karotidni arteriogrami) budući da se u nekim slučajevima može primijeniti kirurški zahvat radi sprečavanja daljnjih moždanih udara, ako se mogući izvor embolusa pronađe u vratnoj arteriji.

Ako netko izgubi svijest pred vama, možda je to zbog udara. Bez obzira na uzrok, primijenite mjere prve pomoći dok čekate na pomoć. Ne zaboravite da u slučaju moždanog udara naizgled nesvjesna osoba često osjeća što se događa oko nje. Zato ne paničarite već nastojte zadržati mir, te smirujte pogođenu osobu.

Liječenje

Samopomoć: ako vas je pogodio moždani udar, ne možete ništa učiniti. No, zato možete u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti protiv udara ili sprečavanju ponovne. Redovito provjeravajte krvni tlak. Ako je visok, ne zaboravite uzimati lijekove što vam ih je prepisao liječnik. Nemojte pušiti niti jesti premasnu hranu, i bavite se umjerenom fizičkom aktivnosti.

Stručna pomoć: liječnik mora prije svega ocijeniti ozbiljnost napadaja te obaviti potrebne postupke za održavanje života, tj. održavanje disanja i cirkulacije. Međutim, većina ljudi primljenih u bolnicu zbog kapi nije u nesvjesti, i njima je uglavnom potrebna fizikalna terapija, usredotočena na ponovno uspostavljanje funkcije pogođenih dijelova tijela. Često je potrebna izuzetna strpljivost i podrška, kako fizička tako i moralna, kako bi se bolesniku pomoglo da postepeno ponovno “nauči” prethodne vještine.

Živci teško oštećenog dijela mozga ne mogu se regenerirati. Međutim, često se neoštećeno područje može “podučiti” da preuzme upravljanje pogođenom funkcijom, i takvo “podučavanje” je cilj u većini programa rehabilitacije. Ako vam je kap na primjer pogodila noge, vjerojatno ćete se baviti vježbama – od paralelnih šipki preko hodanja s okvirom ili štapom do slobodnog hodanja bez pomoći. S vremenom se u proces, koji može potrajati dugo nakon što napustite bolnicu, mogu uključiti i rođaci i prijatelji. Ako vam je pogođen govor, terapeut za govor će vas učiti vokalizirati i izgovarati, vještinama koje ste prije kapi smatrali prirodnima poput disanja.

Sprečavanje daljnjih moždanih udara je očito od prvenstvene važnosti. Liječnik će vas upozoriti da ne pušite, a vjerojatno ćete morati redovno uzimati lijekove, npr. betablokatore ili diuretike, radi sniženja krvnog tlaka. Ako se ustanovi da je moždani udar u vašem slučaju nastala zbog embolije, pretrage mogu pokazati da je izvor embolusa hrapava površina dijela vratne arterije koji se suzio zbog nakupljanja ploča nastalih aterosklerozom. Taj se dio arterije često može pronaći, očistiti i otvoriti. Operacija se vrši pod općom anestezijom i obično je uspješna; njome se smanjuje vjerojatnost nastanka moždanog udara iz istog izvora. Ako se kirurški zahvat ne može izvesti, liječnik će vam možda prepisati doživotno uzimanje antikoagulanata (lijekova koji sprečavaju grušanje krvi) kako bi spriječio stvaranje ugrušaka.

Osobe kojima je stalo do toga da ozdrave, lakše će se oporaviti od moždanog udara. Osobe koje su doživjele moždani udar mogu se radi savjeta i podrške obratiti organizacijama kao što su; patronažna služba u domu zdravlja, služba kućne njege u općinskoj organizaciji Crvenog križa. U pojedinim toplicama (Krapinske, Stubičke, Varaždinske i dr.) postoje rehabilitacioni centri za one koji su preživjeli moždani udar (“šlag”, “kap”).