Ishemija je stanje pri kojem tjelesna tkiva primaju nedovoljnu količinu kisika zbog ometenog optoka krvi u žilama koje ih poslužuju. Napadaj ishemije u mozgu nalikuje na moždani udar izazvanu cerebralnom embolijom, ali se “prolazni” napadaj razlikuje budući da simptomi moždanog udara traju samo kratko vrijeme. Iznenadni nastup slabosti ili obamrlosti na jednoj strani tijela, na primjer, može trajati nekoliko minuta ili sati, a zatim nestati, dok simptomi moždanog udara traju dulje od 24 sata. Ta je razlika važna: ponekad se može spriječiti ozbiljnije oštećenje (drugim riječima, moždani udar) ako se utvrdi i liječi napadaj ishemije.
Suženje ili začepljenje (opstrukcija) arterija koje vode u mozak može uslijediti zbog nekoliko uzroka. Napadaj ishemije najčešće ipak nastupa kad se ugrušak ili komadić ploče otkine od stijenke arterije ili srčanog zaliska pa dospijeva krvnim žilama u mozak. Dok ugrušak ili komadić ploče (zvan embolus) prolazi kroz krvne žile u mozgu, on privremeno ometa dotok krvi u dio moždanog tkiva uzrokujući nepoželjne posljedice. No, cirkulacija se ubrzo ponovno uspostavlja i tkiva privremeno lišena krvi se oporavljaju. Stoga je embolija prolazna. Međutim, prolazne embolije znadu se ponavljati.
Simptomi
Simptomi ishemije su nalik na simptome moždanog udara ali ne traju dugo. Ako embolus zapne u arteriji koja opskrbljuje oko može doći do gubitka vida zbog okluzije arterije mrežnice.
Učestalost
Pouzdana procjena učestalosti je nemoguća budući da se mnogi napadaji ishemije ne otkrivaju. No. nema dvojbe da su vrlo česti, osobito medu osobama starijima od 60 godina.
Opasnosti
Učestali napadaji ishemije povećavaju vjerojatnost moždanog udara. Gotovo pola osoba koje doživljavaju prolazne napadaje ishemije pogođeno je moždanim udarom u roku od pet godina nakon prvog napadaja.
Ishemija – što poduzeti?
Ako zamijetite simptome nalik na simptome moždanog udara, ili iznenadan gubitak vida na jedno oko, odmah se obratite liječniku koji će vas pregledati i, vjerojatno, uputiti neurologu. Prvi korak u dijagnozi jest utvrđivanje izvora eventualnog embolusa. Vjerojatni izvor embolusa je jedna od dviju vratnih arterija. Tragajući za znakovima suženja vratnih arterija liječnik će stetoskopom osluškivati razna mjesta na vratu, kao i možda na grudnom košu kako bi otkrio eventualne znakove abnormalnog srčanog zaliska ili nepravilnosti u ritmu srčanog pulsa.
Ostala moguća ispitivanja obuhvaćaju elektrokardiogram (EKG), rendgensku snimku grudnog koša i druge snimke, kao i posebne rendgenske snimke arteriogranu krvnih žila koje su mogući izvor tegobe.
Liječenje
Samopomoć: liječenje je usredotočeno na sprečavanje moždanog udara. Preventivne mjere uglavnom zavise o dobi i općem zdravstvenom stanju, no postoji nekoliko jednostavnih mjera što ih svatko može poduzeti. Ako pušite, prestanite. Nastojte izbjeći masna jela. te se redovito bavite fizičkom aktivnosti. Redovito provjeravajte krvni tlak radi pravodobnog reagiranja na svako povišenje.
Stručna pomoć: liječnik će vam možda samo savjetovati da svakodnevno i doživotno uzimate dvije tablete aspirina: aspirin je dobro sredstvo protiv budućih napadaja jer sprečava skupljanje krvnih čestica. Na recept se mogu dobiti i jaka antikoagulantna sredstva, a u nekim slučajvima poželjan je kirurški zahvat. Ako je točno utvrđeno mjesto suženja arterije, ta se dio arterije može ponekad provrtati kako bi se poboljšao optok krvi.