Ekstraduralno krvarenje dolazi kada krvne žile u duri – vanjskoj ovojnici mozga (od tri ovojnice – meninge – koje pokrivaju mozak) – puknu, pa krv istječe po površini mozga. Poremećaj je obično rezultat ozljede glave zbog koje pucaju neke krvne žile na vanjskoj površini dure. Budući da su te žile velike, iz njih istječe znatna količina krvi, pa se simptomi ekstraduralnog krvarenja obično javljaju u roku od 24 sata nakon udarca, odnosno ozljede. (Što se tiče subduralnog krvarenja, kod kojega krv istječe prema unutra a ne prema van). Iako se prvobitna ozljeda može činiti banalnom, simptomi su teški: iznenadna jaka glavobolja, mučnina koja često završava povraćanjem, te sve veća pospanost što može dovesti do gubitka svijesti.

Učestalost

Na traumatološkim odjelima bolnica u Velikoj Britaniji liječi se godišnje oko milijun slučajeva ozljeda glave, iako samo 10% slučajeva zahtijeva boravak u bolnici, a samo u 1 do 2% slučajeva komplikacije obuhvaćaju ekstraduralno krvarenje. No to je ozbiljna komplikacija budući da se potencijalno opasni pritisak na mozak stalno povećava kako sve više krvi utječe u uski prostor između mozga i lubanje.

Ekstraduralno krvarenje – što poduzeti?

Ako na sebi ili na bilo kojoj drugoj osobi u vašoj prisutnosti zamijetite simptome ekstraduralnog krvarenja, potražite čim prije liječničku pomoć, naročito ako je glava pretrpjela udarac otprilike u toku proteklih 24 sata. Ako se odmah ne priđe liječenju, postoji opasnost od trajnog oštećenja mozga, čak i od smrti. Primit će vas odmah u bolnicu radi dijagnostičkih ispitivanja – rendgenskog snimanja lubanje i kompjuterizirane aksijalne tomografije – te općeg liječenja ozljede. Ako pretrage pokažu da se radi o ekstraduralnom krvarenju, bit će potreban kirurški zahvat kako bi se zaustavilo krvarenje. Prilikom operacije odstranjuje se dio kosti lubanje radi vađenja istekle krvi te kako bi kirurg mogao obnoviti puknute krvne žile. Ako se operaciji priđe odmah, pacijent će se vjerojatno potpuno oporaviti.