Reumatoidni Artritis Simptomi I Liječenje

Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis je dugotrajna bolest zglobova. Točan uzrok nije poznat, ali se zna daje to autoimuna bolest. Dolazi postepeno do upale i otoka sinovijalne membrane zgloba, što dovodi do upale ostalih dijelova zgloba. Ako upala potraje, kosti povezane zglobom polako slabe. U teškim slučajevima dolazi naposljetku do razaranja koštanog tkiva. Bolest obično zahvaća male zglobove šaka i stopala (uglavnom prstiju), ali može pogoditi i ručne zglobove, koljena, gležnjeve, vrat itd.

Bolest se rjeđe javlja u kičmi ili kukovima, koji su skloniji artrozi. U mnogim slučajevima ta bolest nije ograničena samo na zglobove, nego uzrokuje i sistemnu upalu – na primjer, srčanog mišića, tkiva krvnih žila i potkožnih tkiva.

Simptomi

Bolest može početi bez vidljivih simptoma tegobe u zglobu. Kroz nekoliko tjedana, pa i mjeseci, počet ćete se osjećati općenito slabo, bezvoljno i gubit ćete apetit. Vjerojatno ćete početi mršaviti i osjećati neodređene bolove u mišićima. Tek nakon toga razvijaju se tegobe sa zglobovima, karakteristične za reumatoidni artritis. Međutim, u drugim se slučajevima simptomi javljaju naglo. Prije ili kasnije zahvaćeni zglobovi pocrvene, oteknu, bole na dodir i pri pokretanju, i koče se. Ukočenost je obično najizrazitija pri jutarnjem ustajanju. Kad se polako razgibate, bolovi i ukočenost obično prestaju.

Neki bolesnici dobivaju povremene napadaje bursitisa, a neki postaju slabokrvni (vidi anemija), kao i artritični. No, simptomi i stupanj bolesti su vrlo raznoliki. Može biti zahvaćen samo jedan ili dva zgloba, ali se bolest može i brzo proširiti. Neki ljudi dobiju samo jedan, blagi napadaj. Drugi ih dobiju nekoliko, što može izazvati sve veći stupanj invalidnosti.
U nekoliko slučajeva – iako valja naglasiti da su oni razmjerno rijetki – zbog trajnog propadanja zgloba dolazi do deformiranja zglobova koje otežava aktivan život.

Učestalost

U Velikoj Britaniji otprilike jedna na 200 osoba boluje od reumatoidnog artritisa u većoj ili manjoj mjeri. Većini tih bolesnika je 40 do 60 godina. No, bolest može zahvatiti osobe bilo koje dobne skupine.

Opasnosti

U teškim slučajevima dolazi do djelomičnog ili potpunog iščašenja otečenih, deformiranih zglobova. To može izazvati velike smetnje i tegobe pri hodanju ako je bolest zahvatila koljeno ili zglobove stopala. I tetive mogu oslabiti tako da popucaju, te bolesnik ne može upravljati nekim kretnjama. Ako je zahvaćen vrat, mehanizam koji međusobno spaja dva gornja kralješka može jako oslabiti, pa slijedi opasnost od uzetosti ili smrti zbog teškog oštećenja leđne moždine. Budući da bolest može zahvatiti male arterije postoji neznatna mogućnost nastanka poremećaja u krvnom optoku (vidi optok krvi).

Što poduzeti?

Ako zamijetite vidljive simptome reumatoidnog artritisa, obratite se liječniku koji će vam pregledati zglobove i uputiti vas na rendgensko snimanje i specijalne krvne pretrage. Reumatoidni artritis se obično prepoznaje po tim nalazima. No, katkada je jedini način postavljanja čvrste dijagnoze promatranje razvoja bolesti na bolesniku u toku nekoliko tjedana ili čak mjeseci.

Liječenje

Samopomoć: najbolje je da se pomirite s tim stanjem koje može biti trajno. Nemojte se prepustiti mračnim mislima, nego slušajte savjete svog liječnika i fizioterapeuta, mirujte i bavite se redovito umjerenim tjelesnim aktivnostima. Plivanje u bazenu s toplom vodom koristi ukočenim zglobovima. Tvrdi madrac i topli ali lagani pokrivači omogućit će vam udoban san ne opterećujući pri tom zglobove. Neka od mnogih pomagala, koja se mogu nabaviti za invalide, mogu vam koristiti u kući.

Stručna pomoć: ako imate jak napadaj reumatoidnog artritisa, liječnik vas može uputiti u bolnicu, reumatologu. Glavni element liječenja teških slučajeva je potpuno mirovanje. U bolnici ćete ležati, a na oboljele zglobove će vam staviti udlage od mekog materijala sve dok simptomi ne popuste. Zatim će se o vama brinuti fizioterapeuti koji će vas naučiti korisnim vježbama i dati vam udlage koje se mogu privezati na bolne zglobove kad moraju mirovati.

Liječnik će vam preporučiti i redovito uzimanje lijekova protiv bolova. Osnovni lijek će vjerojatno biti aspirin u velikim dozama. Liječnik će vjerojatno morati neko vrijeme eksperimentirati sve dok ne utvrdi koji lijek protiv bolova i/ili antiinflamatorik najbolje djeluje u vašem slučaju. Naime mnogi lijekovi (uključujući i aspirin) protiv reumatoidnog artritisa mogu izazivati neugodne nuspojave, naročito u probavnom i/ili urinarnom traktu.

Bolesnicima od reumatoidnog artritisa može katkada pomoći kirurško liječenje. U početnim stadijima reumatoidnog artritisa djelotvorna je sinovektomija (odstranjenje jako upaljene sinovijalne membrane u zglobu), ali samo onda ako je zahvaćen samo jedan zglob. U kasnijim stadijima teško ozlijeđeni zglob može se ponekad zamijeniti umjetnim. No, zbog rizika takve operacije većina liječnika savjetuje pacijentu kirurški zahvat samo u teškim slučajevima pošto drugi oblici liječenja nisu pomogli.

Dugoročni izgledi

Kako smo već naglasili, reumatoidni artritis je raznolik s obzirom na jačinu, trajanje i prognozu bolesti. Statistički podaci, kojima danas raspolažemo, pokazuju da se otprilike 45% svih bolesnika potpuno oporavi nakon jednog ili više napadaja bolne upale zglobova. Daljnjih 45% ostaju artritičari, ali s podnošljivim stanjem. Samo otprilike jedna na 10 osoba postaje teški invalid.