
Ako su kosti, koje bi se trebale dodirivati, rastavljene tako da zglob više ne funkcionira, govorimo o iščašenju. Uzrok je obično jaka ozljeda koja djeluje na zglob tolikom silom da pokida ligamente zgloba. Osim rastavljanja kostiju moguća su i ozbiljna oštećenja zglobne čahure, okolnih mišića, krvnih žila i živaca.Sila koja uzrokuje iščašenje može ponekad izazvati i prijelom jedne ili obiju zahvaćenih kosti.
Iščašenja koja nisu posljedica ozljeda mogu biti prirođena ili kongenitalna, a mogu uslijediti i kao komplikacija kod reumatoidnog artritisa. Napokon, iščašenje može opetovano uslijediti – bez očitog uzroka – kod osobe čiji je zglob oslabljen ranijom ozljedom. Ovakvim “spontanim” iščašenjima posebno su skloni rame i čeljusti.
Simptomi
Iščašeni zglob je izobličen, izuzetno bolan, brzo otiče, mijenja boju i postaje nepokretan. Ostali mogući simptomi zavise o opsegu oštećenja okolnih tkiva.
Učestalost
Iščašenja nisu tako česta kao ostale ozljede mišića, kosti i zglobova. U Velikoj Britaniji godišnje prosječno iščaši zglob samo 1 osoba na 2500.
Iščašenja zglobova (bez prijeloma), liječena u bolnicama Hrvatske, iznose 1,4% do 1,7% svih ozljeda i trovanja liječenih u bolnici.
Opasnosti
Iščašenje kralješaka može oštetiti cijelu leđnu moždinu te ponekad izazvati paralizu tijela ispod razine ozljede. Isto tako, iščašenje ramena ili kuka može oštetiti glavne živce u pogođenoj ruci ili nozi, te uzrokovati paralizu. Osim toga, iako je u tom slučaju situacija manje ozbiljna, u svakom iščašenom zglobu može se razviti artroza.
Što poduzeti?
Nemojte nikome dopustiti da vam namješta iščašeni zglob ako niste sigurni da ta osoba znade ispravni postupak; naime, uz iščašenje uslijedio je možda i prijelom ili neko drugo oštećenje, pa neispravan postupak može samo pogoršati stanje. Samo zaštitite ozlijeđeno mjesto najboljim raspoloživim sredstvom, pa se odmah uputite liječniku ili u bolnicu. U međuvremenu nemojte ništa jesti ni piti jer će vam možda dati opću anesteziju radi repozicije tj. namještanja zgloba u normalan položaj). Liječnik će vam pregledati i rendgenski snimiti zglob i okolno područje kako bi procijenio opseg oštećenja.
Liječenje
Samopomoć: u većini situacija nije moguća nikakva samopomoć, iako se u nekompliciranim slučajevima može izvršiti repozicija bez anestetika uz uvjet da nije prošlo više od nekoliko minuta, te da osoba koja reponira iščašeni zglob zna kako će to obaviti. Tako npr. osobe koje pate od opetovanih spontanih iščašenja često nauče kako će same reponirati zglob. No, i u takvim slučajevima treba odmah otići liječniku zbog mogućnosti ozbiljnijeg oštećenja.
Stručna pomoć: 15 do 30 minuta nakon iščašenja zglob obično toliko otekne i boli da se repozicija mora obaviti pod općom anestezijom. Nakon repozicije te ako nije došlo do oštećenja krvnih žila, živaca i kosti – zglob se imobilizira i stavlja u udlagu koju ćete nositi dva do tri tjedna kako bi se tkiva izliječila. Kad ponovno počnete upotrebljavati zglob, držite se uputa fizioterapeuta. Ponekad se repozicija može uspješno izvesti samo uz operativni zahvat. Osim toga, ako vam je neki zglob vrlo oslabio zbog opetovanih iščašenja, liječnik će vam savjetovati operaciju radi stezanja ligamenata koji vežu susjedne kosti.