Artroza je stanje koje se obično javlja kao posljedica habanja zglobova. Bez obzira na to da li bolujete (ili ćete oboljeti) od artroze, njena pojava ovisi o nekoliko faktora, npr. o životnoj dobi i o tome da li ste pretjerano trošili jedan ili više zglobova u sportu ili rekreaciji.
Artroza najčešće zahvaća zglobove koji nose veću težinu – uglavnom kuk, koljena ili kralješnicu – kod starijih ljudi. Do artroze dolazi kad se glatka ovojnica kostiju (zglobna hrskavica) na mjestu doticanja počne Ijuštiti i škljocati zbog prekomjernog trošenja, ozljede ili nekih drugih razloga. Zbog propadanja hrskavice oboli kost (ispod hrskavice) koja može odebljati i iskriviti se. Kretanje postaje bolno i ograničeno, a pri tome propadaju i neiskorišteni mišići koji inače pokreću zglob.
Artroza se ne smije zamijeniti s reumatoidnim artritisom. Isto tako izrazi “artritis” i “reumatizam”, premda se često upotrebljavaju, nemaju precizno medicinsko značenje, pa ih je najbolje izbjegavati.
Simptomi
Napadaji bolova, oticanje i ukočenost zahvaćenog zgloba javljaju se u razmacima, i to mjesecima ili godinama. Premda artroza često zahvaća nekoliko zglobova, obično izaziva simptome samo u jednom ili dva zgloba. U nekim slučajevima bolovi, koji počinju kao manja smetnja, mogu se s vremenom tako pojačati da ometaju san i svakodnevni život. Naposljetku zglob degenerira, a kočenjem i manje boli.
Otoci oboljelog zgloba su raznoliki. Ponekad ih gotovo i ne opazite, a ponekad zglob može biti kvrgav i jako otečen. Često varaju i sami bolovi. Možete ih osjećati neposredno na području zgloba, ali se oni mogu i “prenositi” tako da vam se čini kao da vas boli neki drugi dio tijela. Na primjer, kod artroze kuka katkada najviše boli koljeno.
Učestalost
Artroza je najčešći poremećaj zglobova, uglavnom zato što je prirodno povezana s procesom starenja. Ako dugo živite, možete biti sigurni da ćete je dobiti u nekim zglobovima (premda to ne morate ni znati). Rendgenske snimke pokazuju izvjesni stupanj artroze u jednom ili više zglobova kod 9 na 10 osoba nakon 40. godine života. No, artroza rijetko postaje ozbiljna tegoba i nije gotovo nikada opasna po život.
Neka zanimanja i sportovi su tijesno povezani s razvitkom artroze. Na primjer, mnogi plesači baleta dobivaju je u stopalima zbog dugogodišnjeg plesanja na vršcima prstiju. Igrači nogometa i ragbija su poznati po tegobama koljena (koje su općenito poznate kao “meniskus”).
Što poduzeti?
Ne trebate se zabrinjavati ako katkada osjetite bolove ili ukočenost zgloba. Ako simptomi počnu stvarati smetnje, pokušajte s mjerama samopomoći što vam ih preporučamo (dolje). Zatim se obratite liječniku, ako je potrebno, koji će vas nakon pregleda uputiti na pretrage krvi i rendgensko snimanje zahvaćenog zgloba (ili zglobova). Ako nalazi krvnih pretraga ne pokažu ništa izvan normale, vjerojatno se kod vas radi o artrozi, a ne o težoj bolesti, kao što je reumatoidni artritis.
Liječenje
Samopomoć: iz očitih razloga, trošenje nosivih zglobova bit će najjače u gojaznih ljudi. Smršavite, pa ćete time smanjiti opterećenje zglobova. Ako ste predebeli, hodajte sa štapom, često mirujte i spavajte na tvrdom krevetu. Zagrijavajte zglobove jer toplina općenito ublažava bolove u zglobovima. Nemojte dopustiti da vam oslabe neiskorišteni mišići oko artritičnog zgloba. Redovite vježbe će ih ojačati i napokon svesti simptome na minimum. Osim povremene doze aspirina ili panadona, plivalgina uzimajte samo lijekove protiv bolova koje vam odredi liječnik. Izbjegavajte lijekove bez recepta, koji čine čuda u reklamama, i slušajte samo svog liječnika.
Stručna pomoć: liječnik vam može propisati jači lijek protiv bolova. Neki antiinflamatorici ublažavaju simptome, premda se ne zna zašto. Ako se bolovi pojačaju, pomoći će vam injekcija kortikosteroida u bolni zglob, ali ta vrsta liječenja može još više oštetiti ‘zglobnu hrskavicu ako se prečesto primjenjuje. Liječnik vas može uputiti i na fizikalnu terapiju koja obično obuhvaća vježbe i liječenje toplinom (termoterapija).
Katkada je operacija oštećenog zgloba izvediva i preporučljiva. Najčešća operacija (uglavnom kod ljudi s artrozom kuka) je zamjena zgloba. Zamjena kuka se pokazala uspješnom u 90% operiranih slučajeva.
Ako vas zanima može li promjena ishrane povoljno utjecati na artrozu, odgovor je vrlo jednostavan: jedite samo onu hranu od koje ćete smršaviti. No, tegobe se neće smanjiti raznim pomodnim dijetama u kojima se izostavljaju neke vrste hrane ili neke kemijske tvari. Ima i drugih načina liječenja, iako ni jedno od njih ne jamči uspjeh, kao što su akupunktura, nošenje specijalne, tzv. termoizolacione odjeće i redovito plivanje u bazenima s toplom vodom. Činjenica je da nema čudotvornog izlječenja. Ako imate artritične bolove zbog prirodne degeneracije zglobova, obični lijekovi protiv bolova (aspirin) morali bi vam olakšati tegobe.
Nemojte zaboraviti da na tržištu ima mnogo kućnih naprava i drugih pomagala za osobe koje su postale invalidi zbog kroničnih bolesti kakva je i artroza. U njih se ubrajaju rukohvati za kupaonicu i spavaću sobu, specijalni pribor za jelo i kuhanje, i specijalno konstruirane stolice.