Šok ima nekoliko značenja, ali ga liječnici, u medicinske svrhe, definiraju kao stanje u kojem protok krvi kroz tijelo odjednom postaje nedovoljan, pa vitalni organi ostaju bez kisika. To se može dogoditi iz jednog od sljedeća tri razloga. Prvo, rad srca može drastično oslabiti, tako da srce ne ispumpava dovoljnu količinu krvi – na primjer, nakon koronarne tromboze, (kardiogeni šok). Drugo, nakon gubitka krvi ili neke druge tjelesne tekućine – npr. zbog puknute arterije, jake opekline, dugog proljeva ili perforiranog čira – volumen krvi može se opasno smanjiti (hipovolemićki šok). Treće, promjer krvnih žila može se tako povećati kao posljedica, na primjer, jake alergijske reakcije ili infekcije – da dolazi do relativnog nedostatka krvi premda se stvarna količina nije smanjila (anafilaktički ili septički šok). Ima i drugih faktora, ali ovo su glavni fizički uzroci.
Ako se razvije šok, stanje tijela počinje se naglo pogoršavati. Zbog nedovoljnog dotoka krvi u mozak, mozak ostaje bez kisika; to štetno djeluje na živce, koji upravljaju promjerom krvnih žila, pa se krvne žile previše prošire i omlohave; tlak krvi pada i dalje, i tako se to nastavlja. Iz tog stanja tijelo se ne može oporaviti samo od sebe. Stoga treba odmah pristupiti liječenju.
Šok simptomi
Učestalost
Premda osobe u šoku često umiru, nemamo statističkih podataka zato što se kao uzrok smrti evidentira poremećaj ili ozljeda zbog kojih je čovjek došao u stanje šoka. Osim žrtvama prometnih nesreća, najveća opasnost od šoka prijeti ljudima s unutarnjim krvarenjem bilo kojeg uzroka, s jakim otrovanjem krvi ili onima koji boluju od nekih vrsta srčanih ili teških plućnih bolesti, npr. od astme.
Opasnosti
Neliječeni šok dovodi do smrti zato što se tijelo samo ne može oporaviti. Čak i kad se odmah pristupi liječenju, šok može dovesti do oštećenja mozga i bubrega.
Izgledi ozdravljenja od hipovolemičkog šoka su prilično dobri ako se brzo otkloni osnovni uzrok. No, drugi tipovi šoka mogu biti fatalni.
Što poduzeti?
Ako je netko u vašoj blizini u šoku – a stanje se odmah prepoznaje – odmah otiđite po liječnika. Ljudi u šoku ne mogu sami sebi pomoći.
Čovjeka u šoku treba odvesti u bolnicu, po mogućnosti na odjel za intenzivnu njegu. Na tom odjelu koristi se specijalna oprema, na primjer aparat za neprekidno mjerenje krvnog tlaka i aparat za neprekidno snimanje EKG-a; takvi aparati daju odmah informacije o stanju osobe u šoku. Glavni zadaci liječnika jesu: 1) ocijeniti dubinu šoka i 2) utvrditi osnovni uzrok.
Šok liječenje
U većini slučajeva treba prvenstveno uspostaviti normalan tlak krvi tako da tjelesni organi dobiju dovoljno krvi za preživljenje. Liječnik uvlači tanku cjevčicu u venu, obično na nadlaktici, te priključuje tu cjevčicu na bocu s plazmom ili s krvi. To povećava volumen krvi, a time i krvni tlak. Ako mozak još nije oštećen, on će reagirati ponovnim uspostavljanjem kontrole nad tonusom i promjerom krvnih žila. U mnogim slučajevima liječnik obraća posebnu pažnju bubrezima da spriječi zatajivanje bubrega. Diuretici će potaknuti bubrege na poizvodnju veće količine mokraće kako bi izdržali sve dok se ne oporave od nedostatka kisika.
Ako se hitnom intervencijom uspostavi donekle normalan krvni tlak, liječenje osnovnog uzroka ovisit će o težini stanja i njegova uzroka. Na primjer, može se operirati čir koji krvari, ili se u krvotok mogu uštrcati velike doze antibiotika kako bi se suzbila jaka infekcija. Izgledi na potpuno ozdravljenje ovise djelomično o osnovnom uzroku, a djelomično o brzini hitne liječničke intervencije u kritičnim minutama kad je tijelo u stanju šoka.