Koža je gipko, elastično tkivo s nekoliko važnih funkcija. Tako nam, na primjer, koža pruža informacije o našoj okolini. Te informacije prikupljaju milijuni sićušnih, specijaliziranih živčanih završetaka – receptora koji su usađeni u koži i koji osjećaju dodir, pritisak, toplinu, hladnoću i bol. U koži se nalaze i sićušne žlijezde raznih vrsta. Jedna vrst žlijezda, lojnice, proizvode voštanu tvar koja održava gipkost i vodoodbojnost površine kože, te pridonosi sprečavanju infekcije.
Tu su i znojnice koje stvaraju vodenastu tekućinu, što nas hladi kad nam je vruće. Regulaciji temperature pridonose i male krvne žile u koži, koje se za vruća vremena šire i time gube toplinu: zato i izgledamo zajapureni. Po hladnu vremenu iste se žile skupljaju radi očuvanja topline, i zato izgledamo blijedi.

Koža sadrži na tisuće folikula dlake. To su jamice sa stanicama koje se aktivno dijele i stalno stvaraju dlaku. Najveće dlake nalazimo na lubanji (vlasištu), pod pazuhom te oko spolnih organa. Tijelo je općenito pokriveno manjim dlakama, te još sićušnijim dlakama koje ne možemo zamijetiti golim okom. Stanice koje se aktivno dijele, a nalaze se ispod kožnog nabora pri korijenu nokta, također stalno stvaraju nokte na ručnim i nožnim prstima.

S obzirom na položaj kože, kose i noktiju – tj. na činjenicu da oni predstavljaju vanjski pokrivač tijela – većina ljudi brzo zamjećuje svaku promjenu u njihovu izgledu, bilo da je uzrokovana poremećajem na koži ili nekom bolesti koje se simptomi očituju na koži. U stvari, većina problema u vezi s kožom, kosom i noktima koji su ovdje prikazani odnosi se uglavnom samo na vizualne promjene. U nekim slučajevima riječ je o dodatnim simptomima, kao što su svrbež, oteklina ili ponekad bol. Općenito govoreći, međutim, bolesti kože, kose i noktiju ne ugrožavaju život niti su opasne za opće zdravstveno stanje. No. one mogu biti “dosadne” i u nekim slučajevima, izazivati nelagodu s obzirom na izgled.

Sastav kože

Koža se sastoji od tri sloja (vidi sliku gore). Površinski sloj, koji vidimo, je tanki pokrivač nazvan epidermis. Ispod epidermisa nalazi se deblji sloj dermis. Dermis sadrži mnoge specijalizirane tvorevine kao što su folikuli dlake i znojnice. Ispod dermisa nalazi se sloj masnog potkožnog tkiva (Hypodermis). Površinski sloj kože epidermis vrlo je aktivan. Stanice u njegovoj osnovi stalno se dijele stvarajući nove stanice u kojima se postepeno stvara nakupina tvrde tvari zvane keratin. Razvojem keratina stanice umiru i kreću se prema površini epidermisa gdje nadomještaju stanice istrošene trenjem odjeće ili predmeta. U stvari, svaki pokret koji stvara trenje skida nekoliko stanica s kože.

Stalno stvaranje stanica u osnovi epidermisa usklađeno je sa stalnim gubljenjem stanica na površini. U prosjeku epidermalnoj stanici treba oko dva mjeseca da stigne iz osnove do površine. U onim dijelovima tijela koji su izloženi najvećem trenju i pritisku, dlanovima i tabanima, epidermis je deblji i “putovanje” traje duže. Poremećaj u stalnoj izmjeni epidermalnih stanica uzrokuje niz problema u koži. Tako se, na primjer, kod psorijaze stanice stvaraju abnormalno brzo u osnovnom sloju epidermisa.

Anemija srpastih stanica
Atletska noga
Bazaliom
Bradavica
Ćelavost
Ekcem (dermatitis)
Erizipel
Furunkul
Impetigo
Keloid
Kurje oči i žuljevi
Lichen Planus
Lojne ciste
Maligni melanom
Opekline od sunca
Paronihija
Perut u kosi
Pigmentacija kože
Psorijaza
Spinaliom
Urtikarija
Varikozni ulkus