Gripu (zovemo je i influenca) uzrokuje virus koji se prenosi kapljicama raspršenima kašljanjem ili kihanjem (to je tzv. kapljična infekcija). Virus ulazi u gornji dio dišnog sustava kroz nos ili usta i može se proširiti u pluća. Simptomi se javljaju nakon inkubacije od jednog do dva dana. Gripa je obično epidemijska bolest, tj. zahvaća mnogo ljudi u zajednici u određenom vremenskom razdoblju, obično zimi i u rano proljeće. Neki svaku i najmanju prehladu ili infekciju u gornjim dišnim putovima pogrešno nazivaju “influencom”.
Simptomi
Početni simptomi su zimica i povišena temperatura (katkada i do 39 °C), kihanje, glavobolja, bolovi u mišićima i grlobolja. Nakon toga obično slijedi suh, jaki kašalj i, često, bolovi u prsima. Kašalj zatim popusti i nos vam počne curiti. Temperatura općenito traje dva do tri dana, a nakon toga osjećate još nekoliko dana slabost i tromost. Ako se ne razviju komplikacije, što se događa vrlo rijetko, potpuno ćete ozdraviti za 7 do 14 dana.
Učestalost
Epidemije se javljaju u nepredvidivim vremenskim razmacima. Katkada može proći i pet – šest zima bez značajnih epidemija, dok ponekad dvije ili tri epidemije pogađaju istu zajednicu u jednoj jedinoj godini. Prilikom jake epidemije većina će ljudi u zahvaćenom području vjerojatno dobiti barem blagi oblik te bolesti. Ona može zahvatiti sve dobne skupine i oba spola. U toku zime bez epidemije gripe liječniku se obraća zbog gripe samo otprilike jedna na 40 osoba, ali u godini kad se epidemija javi, liječničku pomoć zatraži barem deset puta više ljudi.
Epidemija nestaje zato što svatko tko je dobio gripu uzrokovanu određenom vrstom virusa postaje imun na novi napad istog mikroorganizma. No, postoji nekoliko sojeva virusa gripe, a novi sojevi se neprekidno stvaraju i šire kako bolesnici putuju iz jednog kraja u drugi. Novi virusi se obično nazivaju po mjestu porijekla. Stoga se često govori o honkonškoj gripi, azijskoj gripi itd.
Opasnosti
Glavna opasnost kod gripe prijeti od širenja infekcije s gornjih dišnih organa u pluća pri čemu nastaju akutni bronhitis ili čak upala pluća, premda su te komplikacije rijetke. One će se najvjerojatnije javiti kod vrlo male djece, starijih osoba, teških pušača, šećeraša ili osoba s kroničnom bolesti u grudnom košu. Samo jedan na 1000 slučajeva (obično se radi o starim i bolesnim osobama) završava smrću.
Što poduzeti?
Gripa mora ići svojim tokom, iako simptome možete olakšati preporučenim mjerama samopomoći. Ne morate se obraćati liječniku, ako ne spadate u skupinu osoba koje su vrlo sklone komplikacijama ili ako ste po svoj prilici jedina oboljela osoba u određenom kraju. U naoko osamljenom slučaju gripe simptomi možda varaju, pa možda bolujete od neke druge bolesti. Stoga će vas liječnik uputiti na pretragu krvi radi određivanja točnog uzroka pojave vaših simptoma.
Liječenje
Samopomoć: ležite u krevet čim se simptomi jave, i ostanite ležati sve dok vam se temperatura ne vrati na normalu. Uzimajte plivalgin ili paracet ili aspirin, i pijte što više vode ili voćnog soka: Ako vam temperatura potraje dulje od tri – četiri dana ili ako teško dišete dok mirujete, pozovite liječnika. U svakom slučaju morate očekivati da ćete se osjećati slabi, možda i potišteni otprilike tjedan dana pošto temperatura padne, te morate što više mirovati, a zatim postepeno povećavati tjelesne aktivnosti sve dok potpuno ne ozdravite.
Stručna pomoć: nema specifičnog lijeka protiv gripe jer su antibiotici nemoćni protiv virusa. No, antibiotici se daju ako se razvije neka komplikacija, npr. bakterijska upala pluća, a mogu vas primiti i u bolnicu. Neki liječnici savjetuju osobama kojima prijeti najveća opasnost od komplikacija na primjer, starijim ljudima i šećerašima da se svake godine cijepe protiv gripe. Međutim, zbog mnogobrojnih vrsta virusa krajnje je teško predvidjeti koji će soj izazvati epidemiju, pa se cijepljenjem ne može zajamčiti zaštita. U najboljem slučaju, cjepivo će djelovati samo jednu zimu