Glavobolje su ponekad simptom nekog neotkrivenog, osnovnog poremećaja. U stvari, kod gotovo četvrtine poremećaja o kojima je riječ u na ovoj stranici (a ima ih nekoliko stotina) glavobolja se ubraja u moguće simptome. No, ako vas muče glavobolje, vrlo je vjerojatno da se one javljaju “same od sebe”, postepeno se razvijaju (često bez očitog uzroka), te nestaju nakon nekoliko sati bez naknadnih posljedica. Drugim riječima, većina glavobolja znači da nema nikakvog ozbiljnog poremećaja u glavi ili negdje drugdje.
Glavobolje, ma kako bolne bile, vjerojatno su beznačajne i privremene tegobe izazvane napetošću koja napreže mišićna tkiva ili krvne žile u glavi ili vratu. Kad već govorimo o tome, moždana tkiva nikada ne bole; ona su neosjetljiva na bol budući da sam mozak nema osjetilnih živaca. U ovom dijelu tijela osjetljivost postoji samo u moždanim ovojnicama koje prekrivaju površinu mozga, u koži i mišićima u lubanji, te u brojnim živcima koji iz lubanje izlaze u glavu i lice.
Neke vrste glavobolja nisu ni simptomi neke osnovne bolesti niti beznačajne i prolazne, te se mogu smatrati specifičnim bolestima (jedan od poznatih primjera je migrena). Međutim, glavobolje koje opisujemo u slijedećim odlomcima, ne pripadaju toj vrsti. To su jednostavne, obične glavobolje koje su tako česte da ih gotovo možemo smatrati sveopćom tegobom.
Ovisno o vašem fizičkom i psihičkom ustrojstvu, vaše glavobolje može uzrokovati bilo koji od niza faktora. Ti faktori obuhvaćaju stres, premalo ili previše sna, prekomjerno jelo ili piće, bučna ili zagušljiva sredina, težak rad u zatvorenom ili na otvorenom, i tako dalje. Možda ćete znati odrediti što je izazvalo određeni napadaj, a možda i nećete. Međutim, s fiziološkog stanovišta postoje dva važna – i povezana – uzroka bola, tj. glavobolje. Prvi je napetost zbog naprezanja mišića lica, vrata i vlasišta; drugi je oticanje lokalnih krvnih žila zbog čega u njima dolazi do naprezanja. To su tzv. tenzione i vaskularne glavobolje. Ako ste, na primjer, bili izloženi emotivnom stresu, možda ćete misliti da je glavobolju izazvala briga ili žalost. U stvari, naprezanje je možda utjecalo na stanje vašeg organizma stvarajući fizičku napetost (tenziju) koja je dovela do bolova. Slično tome, ako ste satima koncentrirano radili za pisaćim stolom, glavobolja je vjerojatno posljedica zgrčenog položaja, a ne psihičkog napora.
Poznata “mamurna” glavobolja nakon prekomjernog uživanja alkohola možda je posljedica širenja krvnih žila u mozgu. Alkohol je sam po sebi vazodilatator, tj. djeluje tako da dilatira (širi) krvne žile u tijelu. Tenziona glavobolja može biti i posljedica naprezanja mišića glave zbog vaskularne boli.
Što poduzeti?
Ako vas već nekoliko godina povremeno muče glavobolje, vjerojatno već znate radi li se o migreni ili ne. Međutim, ako ste glavobolje počeli osjećati tek nedavno, morali biste najprije ispitati mogući uzrok.
Glavobolja koja noću popušta vjerojatno nije povod za zabrinutost. Međutim, ako glavobolja traje dulje od 24 sata ili se javlja češće, dva ili tri puta tjedno, morali biste se obratiti liječniku. Liječnik će od vas zatražiti detaljan opis glavobolja kako bi mogao ocijeniti njihovu značajnost. Liječnik će vas pitati kako je dugo trajala svaka glavobolja, koji je dio glave bio zahvaćen, kako se često javlja, da li se javlja u određeno doba dana, te da li je povezana s nekim drugim simptomima, npr. mučninom ili poremećajem vida. Liječnika će vjerojatno također zanimati da li se glavobolja pogoršava promjenom položaja ili napadajem kašlja. Pošto vas pregleda, liječnik će vas možda uputiti neurologu na dijagnostičke pretrage, tj. na pronalaženje eventualnog skrivenog poremećaja centralnog živčanog sistema ili nekog drugog dijela tijela.
Liječenje
Samopomoć: u slučaju jednostavne tenzione ili vaskularne glavobolje, trebala bi vam pomoći jedna od slijedećih mjera, ili više njih. Prvo, nastojte se opustiti. Protegnite i masirajte mišiće ramena, vrata, čeljusti i vlasišta. Okupajte se, legnite, te stavite toplu, suhu tkaninu – ili, ako vam to više prija, hladnu i mokru tkaninu – na bolno područje. Pijte voćne sokove ili druga bezalkoholna pića i uzmite blago sredstvo protiv bolova, npr. aspirin ili paracet. Najstariji i vremenom potvrđeni lijek – dobro odspavana noć – često je najbolje rješenje.
Stručna pomoć: ako dijagnoza pokaže da nemate nikakvu ozbiljnu, neotkrivenu bolest, liječnik će vam moći samo preporučiti mjere samopomoći koje smo već naveli. Postoji jedino mogućnost da vam prepiše neko jače sredstvo protiv bolova.