Pneumonija nije specifična bolest; to je opći izraz što ga patolozi upotrebljavaju za nekoliko vrsta upale pluća. Tkivo nabrekne, pocrveni, zažari se i boli, kao i svako drugo upaljeno tjelesno tkivo. Pneumonija je obično posljedica infekcije – npr. nekom vrstom bakterija ili virusa – ali je može uzrokovati i kemijsko oštećenje od inhalirane tekućine ili otrovnog plina, npr. klora. Upala pluća može biti manja komplikacija nastala zbog infekcije gornjeg respiratornog trakta, ali i bolest opasna po život. Tok pneumonije, njena težina i ishod ovise djelomično o uzroku, djelomično o općem zdravstvenom stanju oboljele osobe, a djelomično i o drugim faktorima; virusna pneumonija, na primjer, ne reagira na liječenje antibioticima.
Ako vam je liječnik rekao da bolujete od “obostrane” pneumonije, to znači da vam je upala zahvatila oba pluća. Ako je upalu pluća uzrokovao mikrob nalik na bakteriju, koji pripada rodu mikoplazme, možda su vam rekli da bolujete od “atipične” pneumonije. “Bronhopneumonija” je žarišna upala jednog ili oba pluća, dok “lobarna” pneumonija zahvaća cijelu površinu jednog ili više režnjeva (segmenata) pluća.
Upala pluća simptomi
Brzina nastupa simptoma i njihova razmjerna izrazitost razlikuju se s obzirom na uzrok infekcije. Naročito virulentan soj virusa gripe može ubiti staru, slabu osobu u roku 24 sata. Kod zdrave mlađe odrasle osobe pneumonija, koja je nastala kao posljedica infekcije razmjerno neopasnim mikrobom, može izazvati simptome koji nisu ništa gori od simptoma najobičnije prehlade.
Učestalost
Jedan od razloga razmjerno visokog postotka smrtnih slučajeva oboljelih od upale pluća je taj što je pneumonija često završna komplikacija nekog drugog teškog oboljenja. Pneumoniji može lako podleći svatko čija je otpornost već oslabila; prema tome, ako se radi o dekompenzaciji srca, raku, srčanom udaru ili kroničnom bronhitisu kao terminalnim bolestima, često je neposredni uzrok smrti pneumonija. Infekcija pluća je praktički neizbježna kod paraliziranih osoba i ljudi koji nisu pri punoj svijesti, i to zato što je prirodni refleks kašlja, koji pročišćava pluća od sluzi i zaostale tekućine, prilično oslabljen ili ga i nema u takvim slučajevima.
Od pneumonije (i to u teškom obliku) ćete se vjerojatnije razboljeti, ako se ubrajate u bilo koju od ovih kategorija: vrlo ste mladi (dijete do 2 godine) ili vrlo stari (iznad 75 godina); bolujete od kronične bolesti dišnog sustava, npr. od astme, ili od neke druge kronične bolesti, npr. od reumatoidnog artritisa ili insuficijencije bubrega, koja smanjuje otpornost vašeg tijela na infekcije; mnogo pušite ili pijete. Vrlo su osjetljivi i ljudi koji se dugo liječe imunosupresivnim sredstvima i antiinflamatoricima, posebno kortikosteroidima. Ta sredstva slabe prirodnu obranu tijela od mikroba.
Opasnosti
Budući da se pneumonije toliko razlikuju, teško je općenito govoriti o opasnosti. Kod starih, slabih i malaksalih ljudi smrt je glavna opasnost. Bilo koja vrsta pneumonije može dovesti dopleuritisa ili empijema. Najopasnija vrsta pneumonije je ona koju uzrokuju virusi, npr. virus gripe, koji ne reagiraju na antibiotike. Očito je da će s godinama i uz neku kroničnu bolest i blag oblik pneumonije razmjerno smanjiti izglede preživljenja.
Što poduzeti?
Odmah se obratite liječniku ako sumnjate da imate pneumoniju – ako gubite dah i kad ležite, ako vas boli u prsima dok dišete ili ako iskašljavate ispljuvak prošaran krvlju. Liječnik će vam poslušati pluća stetoskopom, perkutirati grudni koš i pitati vas kada su se pojavili simptomi i koliko pušite ili pijete. Možda će već tada moći postaviti definitivnu dijagnozu pneumonije – i čak vrste pneumonije. Vjerojatnije će biti potrebne i daljnje pretrage, kao što su rendgenska snimka pluća, te laboratorijski pregled krvi i uzorka ispljuvka.
Upala pluća liječenje
Budući da se stanje bolesnika može znatno pogoršati u nekoliko sati, često se preporuča bolničko liječenje. Najbolja terapija je u nekim slučajevima vrlo jednostavna – toplina, sredstva protiv kašlja i antibiotici; međutim, pomni stručni nadzor i promatranje su i te kako važni u početnom stadiju bolesti, naročito ako postoji dvojba o pravom karakteru i stupnju upale i ako je bolesnikovo opće zdravstveno stanje loše.
Antibiotici se mogu uzimati u obliku tablete ili kapsula, ili – u teškim slučajevima davati injekcijama. Postoji velik izbor antibiotika, a u vašem slučaju će liječnik odabrati antibiotik s obzirom na vrstu uzročnika utvrđenu nalazima. Laboratorijske pretrage krvi i ispljuvka dat će potrebne informacije o mikroorganizmu (ili mikroorganizmima) koji su uzrokovali infekciju. Liječnik će morati otkriti da li ste možda alergični na neke antibiotike ili na njih slabo reagirate.
Analgetici, npr. aspirin, smiruju bolove u prsima. Ako su kratak dah i cijanoza izraziti, vjerojatno vam nedostaje kisika, pa ćete dobiti masku za lice ili cijev koju držite u ustima. Ako i usprkos svim tim mjerama plućne tegobe i dalje traju, liječnik će vas nesumnjivo uputiti na daljnje pretrage, osobito bronhoskopiju da se isključi mogućnost raka pluća.
Zdrava mlada osoba mora potpuno ozdraviti od upale pluća za dva do tri tjedna. Čak i u slučajevima virusne pneumonije mogućnosti teških komplikacija su minimalne budući da antibiotici, premda ne suzbijaju primarnu infekciju, uspješno otklanjaju opasnost od sekundarne bakterijske infekcije. S druge strane, ozdravljenje može potrajati nekoliko mjeseci, a bolest može i završiti smrću kod jakih pušača ili ljudi koji su osjetljivi iz nekih drugih razloga.