Bolest koju nazivamo običnom prehladom, zapravo je skup slabijih oboljenja što ih može izazvati jedan od blizu 200 različitih virusa. Prehlada je obično ograničena na nos i grlo, ali virusi mogu inficirati i grkljan uzrokujući laringitis i pluća uzrokujući akutni bronhitis. Virusne infekcije katkada utiru put ozbiljnijim bakterijskim infekcijama grla, uha ili pluća.
Svi se mi prehladimo, a najvjerojatnije ćemo dobiti prvu prehladu u prvoj godini života. Slijedeću godinu ili dvije djeca su vrlo sklona virusnim infekcijama nosa; zatim postaju imuna na mnoge viruse koji su česti u okolini. Učestalost te bolesti ponovno raste u prvim godinama osnovne škole zato što nova okolina sadrži nove tipove virusa. Ljudi s godinama stječu jači imunitet, pa su prehlade rjeđe i slabije.
Prehlada simptomi
Simptomi donekle ovise o virusu koji je izazvao prehladu. Postoji jedan ili više glavnih simptoma: kihanje, suzenje, grlobolja (angina), promuklost, kašalj i najviše curenje iz nosa. Iscjedak iz nosa je u početku vodenast, zatim se zgušnjava i postaje zelenkast. Može vas boljeti i glava, a možda ćete imati i malo povišenu temperaturu: od povišene temperature možete dobiti tresavicu i zimicu. Vrlo visoka temperatura i bolovi u cijelom tijelu su vjerojatnije simptomi gripe.
Učestalost
Svatko će se kad tad prehladiti, možda jedanput ili dvaput godišnje. Nitko točno ne zna kako do toga dolazi. Čini se da je jedan od glavnih putova prenošenja infekcije dodir ruku, ali virusi se šire zrakom i dok kašljete ili kišete pa se taj zrak udiše. Prehlade se javljaju mnogo rjeđe u izoliranim sredinama gdje svatko uskoro postaje imun na viruse koji kruže; međutim, s dolaskom “pridošlice” iz nekog drugog kraja ubrzo se javlja i prehlada.
Osim činjenice da ima toliko različitih virusa koji uzrokuju prehladu, sami virusi se neprekidno mijenjaju (mutiraju) dok se množe, pa se stoga stalno javljaju nove vrste virusa protiv kojih još nismo izgradili obrambeni mehanizam.
Opasnosti
Obična prehlada često nestaje za dva do tri dana; čak ni bakterijska infekcija, koja uzrokuje prehladu, ne bi smjela trajati dulje od tjedan dana. No budući da je respiratorni trakt niz šupljina spojenih hodnicima, infekcija se može proširiti u srednje uho, sinuse, grkljan, dušnik i pluća.
Što poduzeli?
Tko god ima prehladu, mora ostati kod kuće i po mogućnosti odvojiti se od drugih. To je uglavnom radi ostalih ljudi. Obratite se liječniku, ako prehlada traje više od 10 dana, ili ako se čini da se infekcija proširila izvan nosa i grla ili ako ste skloni bronhitisu i infekcijama uha.
Prehlada liječenje
Samopomoć: za običnu prehladu nema lijeka, ali ima nekih mjera za olakšavanje simptoma. Ostanite kod kuće u toploj (ali ne pregrijanoj) sobi i vlažite zrak aparatom za vlaženje zraka ili nekim drugim načinom; pomoći će i para vrele vode iz lavora. Pijte mnogo tekućine, naročito voćne sokove, te uzmite prije spavanja jedan do dva aspirina da lakše spavate.
Lijekovi protiv prehlade koje možete nabaviti bez recepta i sprejevi za nos mogu vam privremeno olakšati stanje. No, te lijekove uzimajte vrlo umjereno i ne očekujte da će vam oni izliječiti prehladu.
Stručna pomoć: nema smisla tražiti od liječnika da inače zdravu osobu liječi od prehlade. Liječnik vam općenito neće dati antibiotik jer on ne djeluje na viruse: antibiotici bi mogli čak pogoršati stanje zbog nuspojava, npr. proljeva ili otoka usta i grla. Svatko tko je sklon učestalim napadajima bronhitisa ili infekcijama uha treba da ipak ode liječniku na prvi znak prehlade. Takve osobe će antibiotik donekle zaštititi od komplikacija sekundarne bakterijske infekcije koja često slijedi nakon virusne infekcije.