Astma je dugotrajno stanje koje se odlikuje povremenim obično čestim i ustrajnim, napadajima otežanog disanja. Uzrok je djelomično začepljenje bronha i bronhiola koje nastaje zbog stezanja mišića njihovih stijenki. Za razliku od bronhitisa, kod kojega je prisutno stalno “sviranje” u prsima, napadaji astme dolaze i prolaze s velikim razlikama u stupnju “začepljenja” u različito doba. Premda je to stanje neizlječivo, svaki se napadaj može olakšati nekom terapijom ili, ako se ne liječi, prolazi obično sam od sebe.
Astma obično počinje u djetinjstvu ili adolescenciji, iako se u rijetkim slučajevima prvi napadaj javlja tek u srednjoj dobi ili kasnije. Neki napadaji nastupaju iz nepoznatih razloga. Napadaji mogu izazvati alergijske reakcije npr. na pelud, dlake mačke ili psa, i na kućnu prašinu; izazivaju ih i infekcije (naročito respiratornog trakta), neki lijekovi, udahnuta nadražajna sredstva, fizička aktivnost, te emotivni ili psihički poremećaji.
Astma simptomi
Glavni simptom je gubitak daha popraćen osjećajem bezbolne napetosti u prsima, te sviranjem u prsima (intenzitet soptanja je vrlo različit). Katkada samo stetoskop može uhvatiti zvuk “sviranja”, a ponekad ono može biti tako glasno da se čuje u prostoriji punoj ljudi. U teškim slučajevima napor pri izdahu (kada je “sviranje” najizrazitije) može izazvati znojenje, ubrzan puls i jak osjećaj tjeskobe. Bolesnik se često osjeća bolje ako sjedne uspravna trupa, ukočenih ruku da podupre grudni koš. Sa sve većim gubitkom daha, disanje postaje sve kraće i brže, a “sviranje” u prsima glasnije. Prilikom vrlo teških napadaja lice i usne mogu poplaviti (cijanoza) zbog sve slabije opskrbe krvotoka kisikom, a koža može postati vrlo blijeda, te hladna i ljepljiva.
Neke napadaje astme prati vlažan kašalj zbog nakupljanja ispljuvka (sluzi) u plućima.
Učestalost
Izgledi da ćete dobiti astmu su najveći ako je netko od vaših najbližih rođaka imao astmu, peludnu hunjavicu ili ekcem, te naročito, ako i sami bolujete od neke alergije, npr. peludne hunjavice ili ekcema.
Opasnosti
Niz uzastopnih astmatičnih napadaja može bolesnika prilično onesposobiti: u Velikoj Britaniji umire godišnje oko 2000 ljudi u toku napadaja (iako su to većinom starije osobe i osobe koje već boluju od drugih bolesti). Zahvaljujući suvremenom napretku medicine opasnost od trajnog invaliditeta ili smrti je mala ako bolesnik problem ozbiljno shvati i redovito odlazi liječniku. Učestali teški napadaji astme kod djece mogu spriječiti njihov rast i uzrokovati ispupčenje grudnog koša (koje se popularno naziva “kokošja prsa”, pa stvoriti sklonost prema emfizemu u kasnijoj dobi.
Što poduzeti?
Nemojte ravnodušno prihvatiti astmatičke napadaje kao neizbježnu tegobu. Proučite svoju bolest, držite se preporuka za samopomoć što smo ih dolje opisali i obratite se liječniku kad god vas muči težak i uporan gubitak daha. Astma je bolest koju liječnik može lako držati pod kontrolom, ali samo uz vašu suradnju. Budući da ne možete nikada biti sigurni da li će simptomi koje imate kod kuće biti očiti pola sata kasnije, kad vam liječnik stavi stetoskop na prsa, morat ćete znati jasno opisati uzrok otežanog disanja i vrstu gubitka daha. Ako, na primjer, već imate kronični bronhitis, tada se otežano disanje može pripisati bronhitisu – zvukovi koji se čuju stetoskopom su slični – osim ako ne kažete liječniku da se gubitak daha javlja pa nestaje, za razliku od stalnog teškog disanja koje je simptom kroničnog bronhitisa.
Astma liječenje
Samopomoć: budući da astma najčešće nastaje zbog nekog oblika alergije, prvi će vam korak biti da otkrijete alergen (tvar ili tvari koje izazivaju alergiju) koji vam smeta. Liječnik vam može pomoći tako da vas uputi na kožne testove na kojima će ispitati alergene na koje sumnjate, ali i sami možete obaviti dobar dio “detektivskog” posla. Mijenja li se vaša astma s obzirom na godišnju dob, te da li imate i peludnu hunjavicu? Ako je tako, alergeni su vjerojatno zrnca peludi. Javljaju li se vaši napadaji češće u određenim danima tjedna? To bi moglo upozoravati na vezu s prašinom na poslu (recimo, brašno u pekari) ili s hobijem (na primjer, cvijeće u stakleniku). Pogoršava li se stanje više u određenoj prostoriji? Mnogi su astmatičari alergični na dlaku ili perje kućnog ljubimca ili na grinje u kućnoj prašini (grinje žive na otpaloj koži).
Ostale mogućnosti o kojima valja razmisliti jesu alergije na hranu ili piće. Dokazano je da npr. školjke, jaja i čokolada izazivaju napadaje kod osjetljivih ljudi.
Bez obzira na to što vam je sumnjivo, svoje pretpostavke možete ispitati tako da vodite evidenciju o učestalosti i jačini napadaja astme i time otkrijete u kojoj se mjeri oni javljaju istodobno s izlaganjem sumnjivom alergenu ili alergenima. Jačina napadaja najbolje se mjeri malim mjeračem maksimalne brzine izdisajne struje zraka. Mjereći maksimalni volumen zraka pri izdisaju takvi mjerači pomažu astmatičarima da vode točnu evidenciju o sužavanju dišnih putova u plućima.
Kad ste otkrili alergen, idealno rješenje je izbjegavati daljnje izlaganje tom alergenu. Bit će lako ako je taj alergen neko jelo ili domaća životinja, no problem postaje vrlo težak ako je alergen pelud; u dane kada je sadržaj peludi u zraku visok nema načina da ga izbjegnete osim da cijeli dan ostanete u kući. U suradnji s liječnikom morat ćete većinu simptoma držati pod kontrolom.
Čak i kad ne možete otkriti alergen, moći ćete smanjiti broj napadaja ako smanjite količinu prašine u kući. Zamijenite jastuke punjene perjem, a madrace u kojima se znadu nastaniti grinje, prekrijte nepropusnim plastičnim presvlakama. Odstranite prašinu iz pukotina usisivačem i kupite prostirke i tepihe s kojih se lako čisti prašina. Pazite i na druge faktore koji mogu izazvati astmu, npr. neke fizičke aktivnosti ili psihičke stresove.
Stručna pomoć: čim se postavi dijagnoza (a točnost vaše evidencije simptoma i mogućih alergena može pomoći liječniku da postavi dijagnozu i bez alergijskih testova), može vam se znatno pomoći. U posljednjih nekoliko godina liječenje astme je značajno napredovalo uvođenjem novih lijekova koji se mogu uzimati kao pilule, u tekućini ili kao sredstva za inhalaciju. Neki lijekovi (poznati kao profilaktici) uzimaju se redovito radi sprečavanja astmatičnih napadaja. Kortikosteroidni profilaktici inhaliraju se tri-četiri puta na dan.
Budući da se taj lijek inhalira (udiše) on djeluje neposredno na pluća (i samo na pluća); time se izbjegavaju opće nuspojave tablete ili injekcije. Drugi lijekovi (npr. bronhodilatatori) su najbolji za one ljude koji dobivaju napadaje samo povremeno, a uzimaju se tek kad napadaj počne. Liječnik će odlučiti koju će vam vrstu lijeka odrediti prema vašem opisu nastupa otežanog disanja.
Najbolji način primjene profilaktika ili bronhodilatatora je inhalacija zato što sredstvo za inhalaciju djeluje neposredno na mjesto opstrukcije; no, ljudi kojima je teško inhalirati mogu sredstva uzimati na usta. Ako ni pilula, ni tekućina ni sredstvo za inhalaciju ne ublaži teški napadaj astme, lijek se može ubrizgati injekcijom u krvotok i to obično uvijek pomaže. Ako je posve jasno da vaši astmatični napadaji nastaju zbog nekog alergena, npr. peludi trave, pluća se mogu desenzibilizirati protiv tog alergena dugom kurom injekcija. No, lijekovi, o kojima smo već govorili, pokazali su se tako djelotvornima da liječnici rijetko preporučuju desenzibilizaciju za liječenje astme, uglavnom zato što je postotak uspješnosti prilično nizak i donekle nepredvidiv.
Međutim, usprkos uspjehu suvremene terapije lijekovima, katkada napadaj astme može biti tako jak da se bolesnik opravdano prima u bolnicu u kojoj je liječenje lakše nego kod kuće. Neke vrste terapije lijekovima su najdjelotvornije ako se primjenjuju u obliku fine maglice kroz aparat za disanje, koji zahtijeva stručno rukovanje i održavanje. Ako je potrebno, pacijent će u bolnici dobiti lijekove za opuštanje mišića, te će ga priključiti na mehanički respirator. Ovim oblikom liječenja nestaju spazmi u dišnim putovima pluća i smiruju se mišići grudnog koša, budući da disanje obavlja stroj. Prisutnost medicinskog osoblja 24 sata na dan može ublažiti tjeskobu koja otežava napadaj.
Što poduzeti prilikom jakog napadaja astme?
Iznenadan, jak napadaj astme može uplašiti i bolesnika i njegovu obitelj. U većini slučajeva liječnik će odrediti sredstvo za inhalaciju (bronhodilatator ili kortikosteroid). Ako jedna inhalacija brzo ne olakša usopljeno disanje, doza se mora ponoviti. Ako i druga doza ne pomogne, sredstvo za inhalaciju ne smije se više primijeniti (prekomjerna doza može biti opasna). Umjesto toga mora netko od obitelji odmah reagirati na slijedeći način:
Ako je bolesnik poplavio ili problijedio, i ako ga je oblio hladan znoj, nazovite 94, broj hitne pomoći. Bolesnik mora odmah u bolnicu.
Ako bolesnik nije poplavio, ako nije neprirodno blijed ni obliven hladnim znojem, telefonirajte liječniku ili dežurnoj bolnici. Zatim skupite lijekove i inhalator, i zabilježite vrijeme kada bolesnik uzima prvu dozu lijeka.
U svakom slučaju pomozite astmatičaru, dok čekate, da pronađe najugodniji položaj. Bolesnicima je obično najugodnije kad sjede uspravno i malo se nagnu naprijed oslanjajući se na ruke. Pobrinite se za svjež zrak. Nemojte dopustiti da se oko bolesnika skupljaju zabrinuti ljudi jer to pojačava njegovu tjeskobu. Uz bolesnika neka bude razumna osoba.