Parkinsonova bolest posljedica je postepenog oštećenja živčanih centara u mozgu koji upravljaju pokretima, osobito poluautomatskim pokretima, kao što su mahanje rukama pri hodanju. Degeneracija tih živčanih centara remeti osjetljivu ravnotežu dvaju kemijskih spojeva (tzv. neurotransmitera), dopamina i acetilkolina, koji igraju bitnu ulogu u upravljanju prijenosom živčanih impulsa u tom dijelu živčanog sustava. Upravljanje je poremećeno, te se javljaju simptomi Parkinsonove bolesti.
Ne znamo što općenito uzrokuje češće oblike ove bolesti. Vrlo rijedak oblik encefalitisa može izazvati posebnu vrstu Parkinsonove bolesti. U rijetkim slučajevima degeneracija živaca posljedica je otrovanja ugljičnim monoksidom ili visokim koncentracijama nekih metala u tjelesnim tkivima. Velike doze nekih lijekova koji se primjenjuju u liječenju stanja poput shizofrenije ponekad uzrokuju Parkinsonovu bolest, ali simptomi nestaju kad se doze lijeka smanje.
Simptomi
Jedan od karakterističnih simptoma – tremor – drhtavica (koji se nekad netočno naziva uzetošću) – obično je jedan od prvih znakova bolesti. Ruke i/ili glava se nehotično, ritmički tresu, što je često popraćeno neprekidnim trljanjem palca i kažiprsta. Drhtavica je najteža kad bolesnik svjesno ne upotrebljava zahvaćeni dio tijela; čim se taj dio pokrene radi obavljanja određene radnje, drhtavica se smanjuje ili nestaje.
Ako se bolest pogorša, postepeno se gubi kontrola nad gotovo automatskim pokretima, kao što su mahanje rukama pri hodanju ili čitljivo pisanje ili razgovijetan govor. Bolesniku je sve teže započeti novi pokret ili promijeniti položaj. Nakon nekoliko godina javlja se karakterističan hod – struganje (povlačenje) nogama. Bolesnik ne osjeća boli, obamrlost niti trnce – samo se sve teže kreće. Često pada jer ne može održati ravnotežu pri hodanju. Čak i lagani pokreti, kao što je ustajanje sa stolice, predstavljaju sve veću teškoću. U simptome ubrajamo i prekomjerno izlučivanje sline, grčeve u trbušnoj šupljini te – u kasnijim stadijima bolesti – slabljenje pamćenja i misaonih procesa.
Učestalost
Svake se godine javlja po jedan slučaj Parkinsonove bolesti na 1000 stanovnika.
Većina bolesnika su stariji ljudi ili osobe pri kraju srednje dobi. Muškarci su nešto osjetljiviji nego žene, a postoje i određeni dokazi da je bolest nasljedna.
Opasnosti
Budući da bolest ne pogađa živce koji vode prema srcu ili drugim vitalnim organima, ona ne predstavlja neposrednu opasnost po život. Međutim, bolest može izazvati tešku psihičku depresiju.
Što poduzeti?
Ako ste prešli pedesetu i zamjećujete blagu drhtavicu, nemojte se zabrinjavati: to se događa kod mnogih ljudi u starijoj dobi. Međutim, ipak se obratite liječniku, ako zamjećujete neke druge simptome Parkinsonove bolesti, ili ako se drhtavica pojača. Liječnik će moći općim fizikalnim pregledom postaviti dijagnozu; specijalne pretrage su rijetko potrebne, ukoliko se simptomi ne očituju kod osobe koja je znatno mlađa od 50 godina.
Liječenje
Samopomoć: mnogo se toga može postići uz podršku i ohrabrenje obitelji, te uz praktične preinake u kući. Bolesnik će biti pokretljiviji, na primjer, ako u kupaonici montirate šipke za oslonac, te ako duž putova kojima se on obično kreće postavite rukohvate, te stolice s visokim naslonom. Ako imate Parkinsonovu bolest, nastojte se redovito baviti nekakvom fizičkom aktivnosti, i nemojte klonuti duhom već se i dalje aktivno bavite, koliko je to moguće, svakodnevnim poslovima.
Stručna pomoć: suvremeni lijekovi mogu znatno olakšati simptome, osobito ukočenost i nepokretnost. U blagim slučajevima obično se ne propisuju lijekovi zbog neugodnih nuspojava. Međutim, svakih šest mjeseci morat ćete odlaziti liječniku radi kontrole. Ako postane potrebno medikamentno liječenje, obično se primjenjuju preparati koji ponovno uspostavljaju ravnotežu dopamina i acetilkolina u pogođenom dijelu mozga. Uz ostale moguće nuspojave, kao što je mučnina, od nekih lijekova usta obično postaju neugodno suha – no, to se gotovo može smatrati prednošću ako je prekomjerno izlučivanje sline jedan od simptoma bolesti. Iako se stalno istražuju i primjenjuju novi lijekovi, još se ni jedan nije pokazao djelotvornim protiv karakteristične drhtavice.
Dugoročni izgledi
Za sada nema terapije koja bi mogla usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti, iako se danas raznim lijekovima milijunima bolesnika olakšavaju simptomi i održava prihvatljivo zdravstveno stanje. Ako dobijete Parkinsonovu bolest nakon dobi od 60 godina, vjerojatno ćete doživjeti očekivani vijek.