Još su 1879. godine znanstvenici, promatrajući mlijeko pod mikroskopom, otkrili fluorescentnu žutozelenu tvar u njemu, ali tek se 1933. shvatilo da je riječ o riboflavinu. Taj je vitamin topiv u vodi i pripada skupim vitamina B, a sudjeluje u pretvorbi bjelančevina, masnoća i ugljikohidrata u energiju. Nalazi se u mnogim vrstama hrane, a njime se često obogaćuju pekarski proizvodi i žitarice. Izlaganjem sunčevu svjetlu brzo se raspada.
U starijih ljudi i alkoholičara čest je manjak toga, ali i ostalih vitamina skupine B. Riboflavin se može nabaviti kao samostalni dodatak prehrani, u kombinaciji s drugim vitaminima B (B-kompleks) ili kao dio multivitammskih pripravaka.
Kako djeluje?
U organizmu riboflavin ima mnoge funkcije. Iznimno je važan u stvaranju hormona štitne žlijezde, koji ubrzavaju metabolizam i osiguravaju dobru opskrbu energijom. Riboflavin pomaže u stvaranju stanica imunosnog sustava. Kao i željezo, važan je za nastajanje crvenih krvnih stanica, koje prenose kisik po cijelom tijelu. Taj vitamin također aktivira vitamin B6 i niacin pa tako omogućuje njihovo djelovanje.
Riboflavin pomaže u stvaranju antioksidacijskih tvari koje (kao i, primjerice, vitamin E) štite stanice od oštećenja koja su nastala zbog djelovanja slobodnih radikala. Taj je vitamin skupine B nužan i za održavanje i oporavak tkiva – nakon ozljeda, operacija i opeklina potrebne su dodatne količine riboflavina. Riboflavin je potreban i za oči i zdrave živce.
PREVENCIJA: Budući da pojačava antioksidacijsko djelovanje, riboflavin pruža zaštitu mnogim tkivima, a osobito leći u oku. Zbog toga može pomoći u sprečavanju nastanka staračke mrene, zamućenja leće zbog kojeg mnogi stariji ljudi slabije vide. Oftalmolozi stoga preporučuju da svi, a posebno osobe koje u obitelji imaju oboljele od staračke mrene, tijekom života unose dovoljno riboflavina. Pokazalo se i daje taj vitamin vrlo učinkovit u smanjivanju učestalosti i težine migrene. Smatra se da se u oboljelih od te bolesti smanjuju zalihe energije u mozgu pa bi se učinak riboflavma mogao objasniti povećanom opskrbom energijom stanica mozga.
DODATNI KORISNI UČINCI: Pokazalo se da je riboflavin vrlo koristan kod nekih bolesti kože poput rozaceje, koja prouzročuje crvenilo kože lica i gnojne mjehuriće. U kombinaciji s ostalim vitaminima skupine B (B6 i macinom) riboflavin može pomoći kod mnogih tegoba koje zahvaćaju živce, kao što su oslabljen osjet i utrnulost, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, ali i tjeskoba, stres te umor. Neki ga liječnici propisuju pacijentima koji boluju od srpaste anemije jer oboljelima manjka i tog vitamina.
Koliko je riboflavina potrebno?
Dnevna preporučena doza riboflavina jest 1,3 mg za muškarce, odnosno 1,1 mg za žene. Ta je količina dovoljna za sprečavanje nedostatka, dok su kao pomoć u liječenju potrebne veće doze.
AKO GA UZIMATE PREMALO: Klasični su simptomi manjka riboflavina oštećenja i rane rožnice te sluznice usne šupljine, suzenje i pečenje očiju te povećana osjetljivost na sunčevo svjetlo. Koža se oko nosa, obrva i uski guli, a na koži prepona može nastati osip. Katkad se i smanji broj crvenih krvnih stanica (anemija), što može prouzročiti umor.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Nema opasnosti od viška riboflavina jer se vrlo lako izlučuje mokraćom. Prevelik unos prati žarkožuto obojenje urina, koje može zabrinuti ljude, ali je posve neopasno.
Kako se uzima?
DOZIRANJE: Za sprečavanje staračke mrene: Uobičajena je doza 20 mg na dan.
Kod rozaceje: Preporučuje se 40 mg na dan.
Kod migrene: Uzimajte do 40 mg riboflavina na dan.
Većina vitaminskih preparata sadrži količinu blisku vrijednosti RDA, a visokovrijedni multivitaminski pripravci sadrže mnogo veće količine – 30 mg ili više.
SMJERNICE ZA UPORABU: Ako uzimate oralne kontraceptive, antibiotike ili lijekove za liječenje duševnih bolesti, prije uzimanja riboflavina savjetujte se s liječnikom jer se potrebe za tim vitaminom mogu promijeniti. Ne treba ga uzimati s alkoholom jer je tada njegova apsorpcija manja.
Ostali izvori
Dobri su izvori riboflavina mlijeko, sir, jogurt, jetra, govedina, riba, pekarski proizvodi i cjelovite žitarice, jaja, avokado i gljive.
VAŽNO: Dodatne količine vitamina K (veće od onih u multivitamionskim preparatima) smiju se uzimati samo pod lječničkim nadzorom.