K Vitamin Djelovanje

blitva - izvor vitamina k

Tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća danski su znanstvenici primijetili da tek izleženi pilići koji su jeli hranu bez imalo masnoće imaju problema s krvarenjem. Taj se problem mogao riješiti primjenom tvari koju su nazvali vitaminom K (slovo K dolazi od riječi »koagulacija«, što znači zgrušavanje).

Danas je poznalo da se najveći dio vitamina K koji je potreban organizmu stvara djelovanjem bakterija u crijevu, a samo 20% unosi se hranom. Iako se ta tvar ne skladišti u velikim količinama, manjak je u zdravih ljudi rijetkost. Postoje i sintetski pripravci koji se propisuju na recept. Vitamin K može se naći pod nazivima fitonadion i menadiol.

Kako djeluje?

Čim se pojavi neka rana, vitamin K sudjeluje u pokretanju cijelog mehanizma zgrušavanja. Bez njega bismo iskrvarili i umrli. Istraživanja su također ustanovila zaštitnu ulogu te tvari u zdravlju kostiju.

PREVENCIJA: Liječnici katkad preporučuju primjenu vitamina K radi sprečavanja krvarenja. Čak i kad ne postoji manjak, kirurg prije operativnog zahvata za pacijenta često naručuje taj vitamin kako bi se spriječilo krvarenje nakon operacije. Pod liječničkim se nadzorom može propisati i zbog obilnoga menstruacijskoga krvarenja. Primjena vitamina K u liječenju osteoporoze još se nije proširila, no on kod te bolesti može biti i te kako koristan. Neka istraživanja pokazuju da pomaže u iskorištavanju kalcija i smanjenju rizika prijeloma kostiju. Osobito je bitan za kosti žena starije dobi. Zbog svega loga vitamin K često je sastavni dio mnogih formula za zdravije kosti.

DODATNI KORISNI UČINCI: Čini se da bi vitamin K mogao biti koristan u sprečavanju raka, kao i u ljudi koji su podvrgnuti radioterapiji zbog zloćudnih bolesti. Prema novijim istraživanjima, taj je vitamin jedna od tvari koje imaju povoljan učinak na srce. Pokazalo se da bi mogao usporiti stvaranje plakova u arterijama i sniziti razinu “lošeg” (LDL) kolesterola. Kako bi se odredila točna uloga vitamina K u tim bolestima, potrebna su daljnja istraživanja.

Koliko je vitamina K potrebno?

Preporučena količina dnevnog unosa nije ustanovljena, no vrijednost preporučenoga sigurnog unosa iznosi 1 ug po kilogramu tjelesne mase (dakle, za osobu mase 70 kg siguran je unos od 70 ug na dan).

AKO GA UZIMATE PREMALO: U zdravih je ljudi manjak tog vitamina rijetkost, i to zato što se dovoljna količina proizvodi u organizmu. Manjak nastaje samo u ljudi s bolesnom jetrom ili nekom bolesti crijeva zbog koje je apsorpcija masnoća lošija. Treba ipak reći da se razina vitamina K može smanjiti kao posljedica dugotrajnog liječenja antibioticima. Jedan od prvih znakova manjka jest lako nastajanje modrica. Osobe kod kojih postoji rizik od manjka vitamina K trebaju biti pod pažljivim liječničkim nadzorom jer zbog teže ozljede mogu iskrvariti do smrti.

AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Posljedice viška vitamina K rijetko se pojavljuju jer se on ni u jednoj vrsti hrane (osim u lisnatome zelenom povrću) ne nalazi u velikim količinama. Čak ni megadoze nisu toksične, ali velike količine mogu biti opasne uzimate li oralne antikoagulanse (lijekove protiv zgrušavanja krvi). Velike doze mogu prouzročiti crvenilo lica i znojenje.

Kako se uzima?

DOZIRANJE: U multivitaminskim se preparatima uglavnom nalazi 25 do 60 ug vitamina K. Dnevna doza formula za izgradnju kosti sadrži oko 300 ug, odnosno količinu koja se nalazi i u jednoj porciji salate od zelenoga lisnatog povrća. Veće se doze (primjerice u multivitaminskim preparatima za prenatalnu primjenu) mogu propisati samo uz medicinski nadzor i za posebne potrebe.

SMJERNICE ZA UPORABU: Propisane doze vitamina K uzimaju se s hranom kako bi apsorpcija bila što bolja.

Ostali izvori

Najbogatiji su izvori vitamina K kelj i blitva – jedna porcija sadrži 300 ug te tvari. Dobri su izvori i brokula, mladi luk i kelj pupčar. Manja se količina nalazi u pistaciji, biljnom ulju, mesu i mliječnim proizvodima.

VAŽNO: Dodatne količine vitamina K (veće od onih u multivitamionskim preparatima) smiju se uzimati samo pod lječničkim nadzorom.