D Vitamin Djelovanje

tuna - izvor D vitamina

D Vitamin je zapravo hormon, a njegova proizvodnja počinje u koži izlaganjem ultraljubičastim (UV-B) zrakama, koje su dio sunčeva svjetla. Teoretski gledano, potrebno je samo nekoliko minuta izlaganja suncu na dan da se stvori dovoljna količina vitamina D. No mnogi se ljudi, osobito zimi, premalo izlažu suncu.

Sposobnost proizvodnje tog vitamina s godinama se smanjuje, što također pridonosi češćemu manjku u starijih osoba. No manjak može nastati i u mladih osoba koje nemaju primjerene zalihe te tvari. Jedno istraživanje provedeno na 300 pacijenata rane dobi hospitaliziranih zbog različitih bolesti pokazalo je da 57% njih nema dovoljno veliku razinu vitamina D. Osobitu je zabrinutost izazvala činjenica da ga je manjkalo u trećine osoba koje su prehranom ili dodacima prehrani unosile dovoljnu količinu te tvari. To može značiti da sadašnje preporučene doze nisu dovoljno velike.

Kako djeluje

Osnovna je funkcija vitamina D regulacija koncentracije kalcija i fosfora u krvi te pomoć u izgradnji zdravih i jakih kostiju i zubi.

PREVENCIJA: Istraživanja su pokazala daje taj vitamin važan za sprečavanje osteoporoze, bolesti poroznih kostiju, u kojih je rizik prijeloma povećan. Ako količina vitamina D nije dovoljna, ne može se apsorbirati dovoljno kalcija iz hrane ili dodataka prehrani, koliko god unos bio velik. Kad razina kalcija u krvi padne, organizam ga povlači iz kostiju kako bi ga bilo dovoljno za funkciju mišića (osobito srca) i živaca. S vremenom se zbog povlačenja kalcija iz kostiju smanjuje koštana masa.

DODATNI KORISNI UČINCI: Znanstvenici stalno dolaze do novih spoznaja o djelovanju vitamina D u organizmu. Neka istraživanja govore tome daje važan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava; ima podataka o tome da može pomoći u sprečavanju raka prostate, debelog crijeva i dojke. Jedno je istraživanje pokazalo da primjerena količina vitamina D može usporiti napredovanje osteoartritisa koljena, iako ne sprečava nastanak bolesti.

Doziranje

Preporučena količina dnevnog unosa tog vitamina za odrasle osobe nije određena jer se smatra kako dovoljna količina nastaje djelovanjem sunčeva svjetla na kožu. No za osobe starije od 65 godina te za trudnice i dojilje preporučuje se 10 ug na dan.

AKO GA UZIMATE PREMALO: Manjak vitamina D šteti kostima – u djece prouzročuje rahitis (slabljenje kostiju), a u odraslih povećava rizik osteoporoze. Mogu se pojaviti i proljev, nesanica, nervoza i trzaji mišića. Danas vjerojatnost pojave rahitisa nije velika jer djeca uglavnom provode dovoljno vremena na suncu.

AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Iako se višak vitamina D nastao sunčanjem lako izlučuje, uzimanje prevelikih količina dodataka prehrani s tim vitaminom može stvoriti probleme. Unošenje 25 do 50 ug tijekom šest mjeseci može izazvati zatvor ili proljev, glavobolju, gubitak apetita, mučninu i povraćanje, nepravilan rad srca i jak umor. Ako se nastavi unositi previše vitamina D, može se poremetiti ravnoteža kalcija i fosfata, kosti mogu oslabjeti, a u mekim tkivima, primjerice mišićima, može se nakupljati kalcij.

Kako se uzima?

DOZIRANJE: Ako dva do tri puta na tjedan provedete samo 10 do 15 minuta sunčajući lice i ruke oko podneva, nastat će dovoljna količina tog vitamina. No ako ste stariji od 50 godina, ne izlazite mnogo između 8 i 13 sati ili se stalno mažete kremama za sunčanje, možda biste trebali uzimati dodatke prehrani. Mnogi terapeuti savjetuju da ljudi nakon 50. godine života uzimaju 10 do 15 ug vitamina D na dan, dok je za mlađe ljude vjerojatno dovoljno i 5 do 10 ug.

SMJERNICE ZA UPORABU: Ovi se dodaci prehrani mogu uzimati u bilo koje doba dana, neovisno o prehrani. Većina multivitaminskih preparata sadrži do 10 ug vitamina D, a često ga sadrže i dodaci prehrani s kalcijem.

Ostali izvori

Mnoge su žitne pahuljice koje se jedu za doručak obogaćene s 1 do 2,5 ug vitamina D po obroku. Masna riba, poput haringe, lososa i tune, prirodan je i bogat izvor tog vitamina.

VAŽNO: Uzimanje prekomjernih količina vitamina D može dovesti do povećane razine kalcija u krvi. Moguće su posljedice gubitak tjelesne mase, mučnina te oštećenje srca i bubrega.