Još je 1742. godine otkriveno da sok od limuna sprečava skorbut (bolest koja je često teško pogađala pomorce na dugim putovanjima), no trebalo je pričekati 1928. godinu kako bi se otkrilo da je tvar odgovorna za učinak limunova soka upravo C vitamin. Budući da djeluje protiv skorbuta, odnosno antiskorbutno, znanstvenici ga nazivaju askorbinskom kiselinom.
Danas se uglavnom ne upotrebljava radi sprečavanja skorbuta, nego kao tvar koja može stanicama pružiti zaštitu. On je glavni antioksidans topiv u vodi i pomaže u sprečavanju oštećenja koje prouzročuju nestabilni slobodni radikali; glavno mu je mjesto djelovanja unutarstamčni prostor, u kojem ima mnogo vode.
Kako djeluje
Vitamin C ima učinke u cijelom tijelu. Pomaže u jačanju kapilara (najsitnijih krvnih žila) i staničnih membrana, a nužan je za stvaranje, kolagena (glavne bjelančevine vezivnog tkiva). Tako sprečava nastajanje modrica, potiče zacjeljivanje te jačanje ligamenata (tkiva koja međusobno povezuju kosti) i tetiva (tkiva koja povezuju mišiće s kostima), a zubno meso održava zdravim i jakim. Također pomaže stvaranje hemoglobina u crvenim krvnim stanicama, kao i apsorpciju željeza iz hrane.
PREVENCIJA: Budući da je antioksidans, vitamin C štiti od nastanka raka i bolesti srca; nekoliko je istraživanja upozorilo na povezanost niske vrijednosti tog vitamina sa srčanim infarktom. Ta tvar može produljiti život! Prema jednom istraživanju, ljudi koji su na dan unosili više od 300 mg vitamina C (iz hrane ili dodatka prehrani) živjeli su dulje od onih koji su ga unosili manje od 50 mg.
Drugo je istraživanje pokazalo da dugotrajno uzimanje dodataka prehrani s vitaminom C štiti od nastanka staračke mrene, to jest zamućenja leće, zbog čega vid slabi. U žena koje su deset ili više godina uzimale vitamin C prvi stadij mrene pojavljivao se 77% rjeđe nego u onih koje nisu rabile dodatke prehrani s tom tvari.
DODATNI KORISNI UČINCI: Sprečava li vitamin C prehladu? Vjerojatno ne, no može pomoći u ublažavanju simptoma i skratiti trajanje bolesti. Godine 1995. provedena je analiza istraživanja koja je otkrila da uzimanje 1000 do 6000 mg vitamina C na dan čim se pojave prvi simptomi, može skratiti trajanje prehlade za 21%, odnosno za jedan dan. Druga su istraživanja pokazala da pomaže osobama starije dobi kod teških infekcija dišnih puteva. Čini se daje ta tvar prirodni antihistaminik. Naime, velike doze mogu oslabiti učinak tvari koje se proizvode u organizmu kao odgovor na kontakt s peludi, dlakom domaćih životinja i drugim alergenima.
Učinkovit je i protiv astme. Brojna su istraživanja pokazala da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom C pomaže u sprečavanju i ublažavanju simptoma te bolesti. Kod šećerne bolesti tipa I otežan je transport vitamina C u stanice; uzimanje 1000 do 3000 mg te tvari može pomoći u sprečavanju komplikacija poremećaja kao što su bolesti očiju i visoka razina kolesterola.
Koliko je C vitamina potrebno?
Preporučena je dnevna doza vitamina C i za muškarce i za žene 40 mg; za pušače je doza 80 mg. No čak i konzervativni nutricionisti smatraju da bi ga trebalo uzimati barem 200 mg, a u liječenju nekih bolesti i više.
AKO GA UZIMATE PREMALO: Skorbut nastaje pri unosu manjem od 10 mg vitamina C na dan. Unos manji od 50 mg može biti povezan s povećanim rizikom nastanka bolesti srca i staračke mrene te kraćim životnim vijekom.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Velike doze, a to znači više od 1000 mg na dan, mogu prouzročiti mekšu stolicu ili proljev, vjetrove i napuhnutost. Tegobe nestaju smanjenjem doze. U tim količinama vitamin C može ometati apsorpciju bakra i selena pa treba unositi i dovoljnu količinu tih tvari. Dugotrajno uzimanje velikih doza tog vitamina može prouzročiti bubrežni kamenac u osoba koje su mu sklone.
Kako se uzima?
DOZIRANJE:
Radi održavanja zdravlja: Hranom i/ili dodacima prehrani uzmite 200 mg te tvari.
U liječenju raznih bolesti: Ovisno o bolesti, preporučuje se i do 1000 mg na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Najbolja se apsorpcija postiže pojedinačnim uzimanjem 200 mg vitamina C uz hranu. Taj vitamin postiže vrlo dobar učinak u kombinaciji s drugim antioksidansima, poput vitamina E.
Ostali izvori
Dobri su izvori vitamina C agrumi i sokovi od agruma, brokula, tamnozeleno lisnato povrće, crvena paprika, jagode i krvi.
VAŽNO: Patite li od bubrežnoga kamenca, neke bolesti bubrega ili hemokromatoze (sklonosti pretjeranom nakupljanju željeza u organizmu kojoj je uzrok u genima), nemojte uzimati više od 500 mg vitamina C na dan jer pojačava apsorpciju željeza.