B12 Vitamin Djelovanje

sir - izvor b12 vitamina

Drugi naziv B12 vitamina je kobalamin, a otkrivenje posljednji. Četrdesetih godina prošlog stoljeća u telećoj je jetri otkrivena tvar koja liječi pernicioznu anemiju, potencijalno smrtonosnu bolest od koje obolijevaju uglavnom odrasle osobe. Riječ je o jedinom vitaminu koji se u organizmu skladišti u velikim količinama, uglavnom u jetri.

Apsorpcija vitamina B12 vrlo je složena: uz dovoljnu količinu želučane kiseline, djelovanjem probavnih enzima taj se vitamin oslobađa iz hrane. Zatim se veže s takozvanim unutarnjim čimbenikom (bjelančevinom koju proizvode stanice sluznice želuca) te odlazi u tanko crijevo, gdje se događa apsorpcija. U starijoj se dobi katkad pojavljuje smanjeno lučenje želučane kiseline ili stvaranje unutarnjeg čimbenika, a ijedno i drugo mogući su uzroci smanjene apsorpcije. No kako su zalihe vitamina B12 vrlo velike, manjak nastaje tek nakon nekoliko godina.

Kako djeluje

Vitamin B12 nužan je za diobu svih stanica, a osobito je važan za stvaranje crvenih krvnih stanica. On također održava mijelin, ovojnicu živaca, pomaže u pretvaranju hrane u energiju te ima važnu ulogu u stvaranju genskog materijala stanica – molekula DNK i RNK.

PREVENCIJA: Umjereno povišena razina homocisteina (tvari slične aminokiselinama) povezana je s povećanim rizikom pojave bolesti srca. Vitamin B12 zajedno s folnom kiselinom sudjeluje u razgradnji te tvari i tako smanjuje spomenuti rizik. Osim toga, ima koristan učinak na živce pa može biti koristan u sprečavanju mnogih neuroloških poremećaja kao što su oslabljeni osjet i utrnulost koji se pojavljuju u dijabetičara. Moguće je i da sudjeluje u liječenju depresije.

DODATNI KORISNI UČINCI: Istraživanja su pokazala da je snižena razina vitamina B12 česta u oboljelih od Alzheimerove bolesti. Zasad se ne zna pridonosi li ona razvoju bolesti ili je samo njena posljedica. Poznala je činjenica da je ta tvar važna za zdravlje Imunosnog sustava. Istraživanja pokazuju da taj vitamin produljuje razdoblje između zaraze HlV-om i razvoja side. Druga istraživanja pokazuju da primjeren unos vitamina B12 pojačava imunosni odgovor u starijih ljudi. Zbog korisnog djelovanja na živce, može biti vrlo koristan u liječenju tinitusa (osjećaja zujanja u uhu), bolesti koja katkad nastaje zbog oštećenja ovojnice živca.

Koliko je B12 vitamina potrebno

Preporučena doza dnevnog unosa te tvari za odrasle osobe jest 1,5 ug. Dodaci prehrani mogu biti potrebni starijim osobama i veganima (to su osobe koje ne konzumiraju ni meso ni mliječne proizvode).

AKO GA UZIMATE PREMALO: Simptomi su manjka vitamina B12 umor, depresija, oslabljeni osjet i utrnulost u udovima zbog oštećenja živaca, slabost mišića, zbunjenost i gubitak pamćenja. Mogu se pojaviti i demencija te perniciozna anemija. Ako se rano otkriju, obje se bolesti mogu liječiti.

S godinama se razina vitamina B12 u organizmu smanjuje. Ugrožene su osobe s ulkusima, oboljeli od Crohnove bolesti i ostalih bolesti probavnog sustava; isto vrijedi i za one koji uzimaju lijekove protiv epilepsije, kronično loše probave ili uloga (gihta). Apsorpciju ometa pretjerano uživanje u alkoholu.

AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Višak se vitamina B12 lako izlučuje urinom, tako da nisu zabilježeni nikakvi štetni učinci povezani s povećanim unosom.

Kako se uzima

DOZIRANJE: Za sprečavanje bolesti srca, perniciozne anemije, oslabljenog osjeta i utrnulosti, tinitusa i multiple skleroze uzima se 1000 ug na dan. Kod manjka vitamina B12 potrebne su veće doze. Ako se stvara premalo unutarnjeg čimbenika, potrebne su vam injekcije ili nosni sprej s tim vitaminom. O uputama i smjernicama upitajte liječnika.

SMJERNICE ZA UPORABU: Vitamin B12 najbolje je uzimati ujutro sa 400 ug folne kiseline. Većina multivitaminskih preparata sadrži preporučenu količinu tog vitamina i folne kiseline, a u B-kompleksu doze su i veće. Za terapijski je učinak najbolje uzeti dodatke prehrani koji sadrže samo vitamin B12 i folnu kiselinu. Ako se uzimaju podjezične tablete (lingvalete), apsorpcija je bolja.

Ostali izvori

Glavni je izvor vitamina B12 hrana životinjskog podrijetla, ali ga mnogo ima i u iznutricama, pivskom kvascu, kamenicama, sardelama i ostalim vrstama ribe, jajima, mesu i siru. Mnoge su žitne pahuljice koje jedemo za doručak obogaćene njime.

VAŽNO: Ako uzimate dodatke prehrani s vitaminom B12 trebate uzimati i folnu kiselinu: velik unos jedne tvari može prikriti manjak druge.