Magnezij Djelovanje

bademi - izvor magnezija

U čovjeku prosječne konstitucije nalazi se manje od 30 grama magnezija. Ipak i ta mala količina nužna je za brojne funkcije organizma. Zalihe magnezija u većine ljudi nisu dovoljne, uglavnom zbog toga što se pretežno jede prerađena hrana, koja ga sadrži vrlo malo. Te se zalihe u razdobljima stresa brzo troše, a smanjuju se i pri nekim bolestima, uz uzimanje određenih lijekova te pri intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.

Zato je za održavanje zdravlja često potrebno uzimati dodatke prehrani s magnezijem. Oni sadrže različite izvore tog minerala: magnezijev acetat. magnezijev karbonat, magnezijev citrat, magnezijev oksid ili magnezijev sulfat.

Kako djeluje

PREVENCIJA: Novija istraživanja potvrđuju da je magnezij koristan u sprečavanju i liječenju bolesti srca. Pokazalo se, naime, da je smrtnost od srčanog udara manja u područjima s tvrdom vodom, koja je bogata magnezijem. Neki znanstvenici čak govore o tome da bi se smrtnost od infarkta smanjila za 19% kad bi svi ljudi pili tvrdu vodu. Čini se da magnezij snižava krvni tlak te pomaže u oporavku od srčanog udara tako što usporava stvaranje krvnih ugrušaka, širi arterije i stabilizira potencijalno opasne poremećaje ritma rada srca.

Početni rezultati nekih istraživanja upućuju na to da bi primjeren unos magnezija mogao pomoći u sprečavanju nastanka šećerne bolesti tipa II. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins određivali su razinu magnezija u više od 1200 ljudi koji nisu imali dijabetes, a zatim nakon šest godina gledali kod kojih se ljudi ta bolest razvila. Pokazalo se da su ispitanici s najnižim početnim vrijednostima magnezija imali za 94% veću vjerojatnost obolijevanja od šećerne bolesti u usporedbi s onima čija je razina magnezija bila najviša. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdilo može li magnezij spriječiti pojavna te bolesti.

DODATNI KORISNI UČINCI: Magnezij opušta mišiće pa može biti koristan kod sportskih ozljeda, kroničnog umora i fibromijalgije. Čini se i da ublažava PMS i menstruacijske grčeve te da može povećati mineralnu gustoću kostiju u žena nakon menopauze.

Osim toga, magnezij proširuje dišne puteve, što je i te kako korisno kod astme i bronhitisa. Zasad nema suglasnosti oko uloge magnezija u sprečavanju ili liječenju migrene, no jedno istraživanje govori o tome da bi taj mineral mogao pojačati djelovanje sumatriptana, lijeka koji se često upotrebljava kod migrene.

Koliko je magnezija potrebno

Preporučena dnevna doza magnezija za muškarce jest 300 mg, a za žene 270 mg. Adolescenticama i u svrhu sprečavanja ili liječenja bolesti preporučuju se više doze (300 mg).

AKO GA UZIMATE PREMALO: Čak i blag manjak može povećati rizik nastanka bolesti srca ili dijabetesa. Teški manjak može prouzročiti nepravilan rad srca, umor, grčeve u mišićima, razdražljivost, nervozu i zbunjenost.

AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Magnezij može izazvati mučninu i proljev. Ako organizam ne uspije izbaciti preveliku količinu tog minerala, mogu se pojaviti slabost mišića, ravnodušnost, zbunjenost i otežano disanje.

Velike doze snižavaju krvni tlak pa se može pojaviti vrtoglavica. Ipak predoziranje je magnezijem rijetko jer je povećani unos ovoga minerala praćen smanjenom apsorpcijom, a eventualni višak bubrezi lako sklanjaju.

Kako se uzima

DOZIRANJE: Za sprečavanje bolesti srca: Uzimajte 300 mg na dan. Kod poremećaja ritma rada srca, astme i oporavka od bolesti srca: Dnevna za iznosi 300 mg.
Kod kroničnog umora: Dva puta na dan uzmite 150 mg (po mogućnosti) inezijeva citrata.
Kod šećerne bolesti i povišenoga krvnog tlaka: Uzima se 300 mg na dan.

SMJERNICE ZA UPORABU: Apsorpcija je magnezija najbolja kad se uzima s hranom. Ako dobijete proljev, smanjite dozu ili pokušajte magnezijevim glukonatom, koji je blaži za probavu.

Ostali izvori

Dobri su izvori magnezija cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće i školjke.

VAŽNO: Ljudi koji pate od bolesti bubrega trebaju se prije početka uzimanja dodataka prehrani s magnezijem savjetovati s liječnikom.