Kalij je elektrolit (što znači da u vodenoj otopim i krvi ima električni naboj) i, nakon kalcija i fosfora, najzastupljeniji mineral u našem organizmu. Natrij i klorid također su elektroliti, a za normalno obavljanje mnogih životno važnih funkcija bitna je ravnoteža svih tvari s nabojem. Gotovo sav kalij nalazi se unutar stanica.
Kako djeluje
Kao i ostali elektroliti, kalij je važan za prijenos živčanih impulsa, kontrakciju mišića te regulaciju otkucaja srca i krvnog tlaka. Kalij određuje količinu vode u stanicama, a natrij izvan njih, tako da ta dva minerala reguliraju ravnotežu tjelesnih tekućina.
Također, omogućuje pretvaranje glukoze (glavnog izvora energije) u glikogen, oblik u kojem se ona skladišti u jetri i mišićima. Kalij potiče mokrenje pa pomaže u uklanjanju toksičnih spojeva i produkata metabolizma iz organizma.
PREVENCIJA: Znanstvena istraživanja redovito potvrđuju da ljudi koji unose veću količinu kalija imaju niži tlak od onih koji ga unose manje. Rezultati su nepromjenjivi i uz uzimanje velikih količina natrija (iako je uz manje količine natrija krvni tlak još niži). U jednom su istraživanju ljudi koji boluju i liječe se od povišenog tlaka podijeljeni u dvije skupine. Jedna je dobivala uobičajenu hranu, a druga hranu bogatu kalijem nekoliko puta na dan. Nakon godinu dana čak 81% osoba koje su konzumirale povećanu količinu kalija moglo je smanjiti dozu lijekova protiv povišenog tlaka, dok je to uspjelo samo 29% pacijenata iz prve skupine.
DODATNI KORISNI UČINCI: Budući da djeluje na snižavanje krvnog tlaka, kalij smanjuje rizik nastanka bolesti srca ili moždanog udara. U jednom je istraživanju rizik smrtonosnoga moždanog udara bio 40% manji u ljudi koji su svaki dan konzumirali više kalija. Dvanaestogodišnja studija pokazala je da ljudi koji unose najmanje količine kalija imaju 2,5 puta veći rizik smrti od moždanog udara u odnosu na one koji unose najviše tog elementa; u žena je taj rizik bio čak pet puta veći.
Koliko je kalija potrebno
Preporučena je vrijednost dnevnog unosa kalija i za žene i za muškarce 3500 mg. Ima ga u različitim vrstama hrane, a voće i povrće osobito su bogat izvor tog minerala. Kako velik broj ljudi ne jede dovoljno tih namirnica, oko trećine stanovništva Ujedinjenoga Kraljevstva unosi manje od 2500 mg kalija na dan.
AKO GA UZIMATE PREMALO: U zdravih ljudi smanjen unos kalija ne izaziva nikakve smetnje. Prvi su znakovi manjka tog elementa slabost mišića i mučnina. Ozbiljan će manjak kalija nastati u ljudi koji uzimaju ;ake lijekove za mokrenje (radi smanjenja viška tekućine u organizmu) di imaju jak proljev ili povraćanje. Ako se manjak ne nadomjesti, srce može zatajiti.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Štetno je djelovanje kalija vrlo rijetko jer ga većina ljudi može bez posljedica unositi čak 18 g na dan. Toksični se učinci pojavljuju u osoba koje imaju neku težu bolest bubrega ili onih koji uzimaju dodatke prehrani s kalijem. Znakovi su predoziranja kalijem zamor mišića i nepravilan rad srca. Čak i male doze kalija mogu izazvati nadražaj želuca i mučninu.
Kako se uzima
DOZIRANJE: Većina ljudi nema potrebu za dodacima prehrani s kalijem, osim ako ne uzimaju lijekove koji potiču mokrenje. U tim slučajevima često je dovoljno jesti hranu bogatu njime. Pacijenti koji su na terapiji lnhibitonma ACE (Irumed, Iruzid, Gopten) i koji imaju neku bubrežnu bolest, nikako ne bi trebali uzimati dodatke prehrani koji sadrže taj mineral.
SMJERNICE ZA UPORABU: Trebate li uzimati dodatke prehrani s kalijem, uzimajte ga s jelom da smanjite želučanu nadraženost.
Ostali izvori
Svježe voće i povrće poput krumpira, banana, naranči i soka od naranči sadrži mnogo kalija. Dobri su izvori i meso, perad, mlijeko i jogurt.
VAŽNO: Ako patite od neke bolesti bubrega ili srca, ili uzmite lijekove za snižavanje krvnog tlaka, ne uzimajte kalij, osim ako vam to ne savjetuje liječnik.