Bakar, crvenkasta kovina koja se često upotrebljava u proizvodnji posuda, kao i za zubne ispune (»plombe«), prisutan je u tragovima u cijelome ljudskom tijelu. Taj se mineral u dodacima prehrani nalazi u obliku bakar-karbonata, bakar-citrata i bakar-glukonata. Iako se taj element u tragovima nalazi u mnogim vrstama hrane, u tipičnoj britanskoj prehrani vrlo ga je malo. Bakra, naime, najviše ima u školjkama, jetri, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Kako djeluje
Bakar je nužan za sintezu kolagena, osnovne bjelančevine od koje se sastoje kosti, koža i vezivno tkivo. Važan je i pri nastajanju crvenih krvnih stanica, pomaže u iskorištavanju uskladištenog željeza, a važan je i za imunost i plodnost. Uključen je i u stvaranje melanina (prirodnoga tamnog pigmenta koji se nalazi u kosi, koži i očima), tako da je bitan i za stalnu pigmentaciju.
PREVENCIJA: Postoje dokazi da bakar može pomoći u sprečavanju visokoga krvnog tlaka i poremećaja ritma rada srca (aritmija). Ima i mišljenja da sprečava oštećenja tkiva slobodnim radikalima pa bi po tome pomagao u sprečavanju raka, bolesti srca i drugih tegoba. Dovoljna razina bakra u organizmu pomaže u održavanju niske razine kolesterola.
DODATNI KORISNI UČINCI: Bakar je nužan za sintezu mnogih enzima, posebno superoksid-dismutaze (SOD), koja je jedan od najsnažnijih antioksidansa u organizmu. Može i pomoći u zaustavljanju gubitka koštane mase prouzročen osteoporozom.
Koliko je bakra potrebno
Iako vrijednosti RDA nisu ustanovljene, odraslima se za normalno funkcioniranje organizma savjetuje svakodnevno uzimanje 1,5 do 3 me tog elementa.
AKO GA UZIMATE PREMALO: Pravi manjak bakra rijedak je. Uglavnom nastaje u osoba koje boluju od Crohnove bolesti ili celijakije, kao i u onih s nasljednim poremećajima apsorpcije bakra, poput albinizma. Ovo su simptomi manjka bakra: umor, poremećaji ritma rada srca, krhka kosa izblijedjele boje, visok krvni tlak, anemija, deformacija kostura i neplodnost.
Ipak, čak i blagi nedostatak tog minerala može imati nepovoljan utjecaj na zdravlje. Tako prvi rezultati jedne studije provedene na 24 osobe pokazuju da prehrana s malo bakra dovodi do znatna porasta razine »lošeg« (LDL) i pada »dobrog« (HDL) kolesterola. Te su promjene vrijednosti kolesterola povećale rizik nastanka bolesti srca.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Samo 10 mg bakra, ako se uzme odjednom, može izazvati mučninu te bolove u mišićima i želucu. Do danas nije zabilježeno teško trovanje bakrom kao posljedica uzimanja dodataka prehrani. No u nekih ljudi koji se u poslu koriste pesticidima s bakrom došlo je do oštećenja jetre, kome pa čak i smrti.
Kao se uzima
DOZIRANJE: Osim ako vam liječnik ne odredi drugačije, bakar se uzima isključivo u sklopu preparata multivitamina ili multiminerala kojima se ne unosi više od 1 mg bakra na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Savjetuje se dodatke prehrani uzimati u isto doba svakog dana, po mogućnosti s hranom, kako se ne bi nadražio želudac.
Ostali izvori
Izvrsni izvori bakra jesu kamenice, jastozi, rakovi i iznutrice. Ako pazite na razinu kolesterola, treba znati da tog minerala ima i u vegetarijanskoj hrani. Znatne su njegove količine u mahunarkama, cjelovitim žitaricama, pogotovo riži i pšenici te njihovim proizvodima (kruhu, pahuljicama, tjestenini), orašastim plodovima i sjemenkama. Bakra ima i u povrću kao što su grašak, artičoke, avokado, rotkvica, češnjak, gljive i krumpir. U tragovima ga ima u rajčicama, bananama i suhim šljivama. Ima ga i u soji.
VAŽNO: Bojulete li od kakve bolesti, savjetujte se s liječnikom prije uzimanja dodataka.