Gavez

divlji luk

U narodu poznat i kao crni gavez, kilnjak, opašica, pijavica, vela konsolida, crni korijen, svalnik, volovski jezik, gabež. Ova ljekovita biljka ubraja se među naše najneophodnije i najbolje bilje koje priroda čuva za nas. Gavez raste na vlažnim livadama, poljskim međama, vlažnim jarcima i uz vode. Možemo ga pronaći i uz ograde i na ruderalnim mjestima kako cvjeta cijeloga ljeta. Listovi su hrapavi i na krajevima jako šiljasti. Dugogodišnji korijen je izvana tamnosmeđ do crne boje, iznutra bijele do žućkaste boje, debljine je palca i izrezan daje puno sluzi, upravo je ljepljiv i mastan.

Kako se korijen nalazi jako duboko u zemlji gavez je gotovo nemoguće iskorijeniti. Korijenje se iskopa u proljeće ili u jesen. Vadi se šiljastom lopatom. Svježe bilje skuplja se prije i za vrijeme cvjetanja. Kako se gavez u narodu naziva i crni korijen, ne smije se zamijeniti sa španjolskim crnim korijenom, koji se u nas uzgaja samo u povrtnjacima i koji je predviđen isključivo za jelo.

Tinkutura

Tinktura od gaveza, koju možete sami pripremiti, skriva u sebi čudnovatu snagu. Bolesnicima koji su godinama bili liječeni sa svim mogućim sredstvima protiv reumatizma i oticanja zglobova i nisu uspjeli ozdraviti, s tinkturom od gaveza brzo se pomoglo. Listovi gaveza, ako se opare te u obliku tople kaše polože na oduzete udove, pomažu preko noći, ako bolovi dolaze zbog prenapregnutosti mišića, iščašenja ili uganuća.

Korijenje

Od korijenja se može pripremiti i čaj, koji pomaže kod bronhalnog katara, smetnji probavnog trakta, krvarenja želuca i upale porebrice. Piju se u gutljajima dvije do četiri šalice čaja dnevno.