Vlakna nemaju gotovo nikakvu hranjivu vrijednost, no topiva i netopiva vlakna imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja.
Topiva su vlakna (kojih ima u voću, povrću, zobi, orašastim plodovima i mahunarkama) sačinjena od tvari sličnih gumi i još nekih sastavnih dijelova biljnih stanica i staničnih stijenki sa svojstvom bubrenja u vodi. Djelovanjem bakterija u debelom crijevu raspadaju se na jednostavnije spojeve. Kao izvor topivih vlakana često se upotrebljava sjeme buhačice. Netopiva se vlakna (ima ih u raznim vrstama žitarica) sastoje većinom od celuloznih dijelova stijenki biljnih stanica. Ona u vodi ne bubre, nego se s njom vežu; kroz probavni sustav prolaze nepromijenjena jer niti se apsorbiraju niti ih razgrađuju probavni enzimi.
Kako djeluju
Vlakna apsorbiraju višak vode u crijevu pa stolica tako postaje obilnija i mekša. Također vežu i kolesterol, koji se onda izbacuje iz organizma, što je korisno za smanjivanje njegove razine u krvi. Netopiva vlakna poput celuloze pomažu funkciju crijeva. Također izbacuju iz tijela toksine i tvari koje potiču nastanak raka. Iako se topiva vlakna ne mogu probaviti, fermentiraju ih korisne bakterije iz crijeva. U tom procesu nastaju masne kiseline važne za prehranu stanica crijeva.
GLAVNI KORISNI UČINCI: Manjak vlakana u prehrani povezan je s brojnim degenerativnim i kroničnim bolestima, uključujući bolesti srca, divertikule i šećernu bolest. Pravilna bi prehrana trebala sadržavati 18 grama vlakana na dan, a većina ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu unosi samo 12 grama. Jedna kriška kruha od cjelovitih žitarica sadrži pet grama vlakana.
Prehrana bogata vlaknima može pomoći u sprečavanju konstipacije i hemoroida tako što povećava količinu vode u stolici, zbog čega se ona lakše izlučuje. Mnogo topivih vlakana u prehrani može biti od koristi dijabetičarima jer se usporava apsorpcija šećera i tako smanjuje jiotreba za inzulinom. Ta vrsta vlakana također smanjuje količinu kolesterola koja iz crijeva dospijeva u krvotok, stoga je njegova količina u krvi manja. U jednom su istraživanju ljudi s visokom razinom kolesterola tijekom šest tjedana uzimali najmanje 10 grama buhačice. Kod njih je došlo do smanjenja razine »lošeg« (LDL) kolesterola za 6% do 20%, znatno više nego u osoba koje su imale prehranu s malo masnoća.
Buhačica, kao bogat izvor topivih vlakana, pomaže u regulaciji funkcije crijeva kod osoba koje pate kako od proljeva, tako i od zatvora. Dobra je za ljude sa sindromom iritabilnog crijeva, kod kojih funkcija crijeva var:: između ta dva ekstrema.
DODATNI KORISNI UČINCI: Neka su istraživanja pokazala koristan učinak vlakana u mršavljenju jer se zbog apsorbirane vode želudac napuni, a apetit smanji. Isto tako, usporen je i izlazak hrane iz želuca. Neke vrste hrane bogate vlaknima, pojput sjemenki lana, sadrže biljne estrogene, takozvane lignane, povezane sa smanjenim rizikom nastanka raka. To posebice vrijedi za rak dojke. Buhačica ima moguću ulogu u sprečavanju nastanka žučnoga kamenca. To je pokazala meksička studija provedena na pretilim pacijentima, koji imaju povećan rizik od nastanka kamenca.
Kako se uzimaju
DOZIRANJE: Uporabu počnite malim dozama, recimo 1 do 2 grama uz svaki obrok. S vremenom se količina može povećati na 1 do 3 žlice (do 10 grama) praha dva do tri puta na dan, s 250 ml soka ili vode. Nikad nemojte uzimati više od 30 g na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Kad uzimate vlakna kao dodatke prehrani, treba piti mnogo tekućine jer je ona apsorbiraju u velikim količinama. Savjetuje se da između uzimanja vlakana i nekoga drugog lijeka prođe najmanje dva sata kako ne bi došlo do ometanja apsorpcije lijeka. Trudnice se prije uporabe vlakana trebaju savjetovati s liječnikom.
Moguće nuspojave
Naglo unošenje velike količine vlakana može izazvati napuhnutost i bol u trbuhu. Mahunarke mogu izazvati jake vjetrove, a u nekih ljudi vlakna, posebice pšenična, izazivaju nadražaj želuca.
VAŽNO: Veliki unos vlakana može smanjiti učinkovitost nekih lijekova, uključujući oralne kontraceptive i lijekove za smanjivanje razine kolesterola, poput lovastatina.
Tablete ili kapsule s vlaknima mogu biti opasne. Kad dođu u dodir s vodom one bubre te može nastati opstrukcija u grlu ili crijevima.
ako patite od rijetke alergije na buhačicu, koja s eočituje osipom ili smetnjama disanja, svakako potražite pomoć liječnika.