Još je od 50-ih godina prošlog stoljeća poznato da alfa-lipoična kiselina (upotrebljavaju se i nazivi tioktična ili samo lipoična kiselina) potpomaže tjelesne enzime i tako ubrzava procese povezane s proizvodnjom energije. Mnogo poslije, krajem 80-ih, dokazano je da ta tvar slična vitaminima djeluje i kao snažan antioksidans, to jest tvar koja poništava djelovanje endogenih, visokoreaktivnih molekula – slobodnih radikala.
Iako se alfa-lipoična kiselina u organizmu proizvodi u malim količinama, uglavnom se nalazi u hrani; većinom je ima u špinatu, mesu, jetri i pivskom kvascu. Vrlo je teško samo prehranom dobiti terapijsku količinu te tvari. Neki uzimaju dodatke alfa-lipoične kiseline ne bi li imali koristi od njenih iscjeljujućih svojstava.
Kako djeluje
Alfa-lipoična kiselina utječe na gotovo sve stanice u tijelu. Zajedno s vitaminima skupine B (tiaminom, riboflavinom, pantotenskom kiselinom i niacinom) pomaže u pretvaranju ugljikohidrata, masnoća i bjelančevina iz hrane u energiju koju organizam može poslije upotrijebiti. Ta tvar ima zaštitni antioksidacijski učinak na stanice te može potaknuti obnavljanje, a time i pojačavanje učinka drugih antioksidansa, poput vitamina C i vitamina E. Zbog jedinstvenih kemijskih svojstava alfa-lipoična kiselina vrlo lako ulazi u mnoga tkiva, uključujući mozak, živce i jetru, pa je vrlo vrijedna pomoć pri liječenju raznih tegoba.
GLAVNI KORISNI UČINCI: Jedna od glavnih uporaba alfa-lipoične kiseline jest liječenje oštećenja živaca, uključujući dijabetičku neuropatiju – dugoročnu komplikaciju šećerne bolesti kod koje se pojavljuju bolovi i gubitak osjeta u udovima. Oštećenje živaca barem je djelomično prouzročeno učinkom slobodnih radikala na živčane stanice kao posljedicom nekontrolirane razine glukoze u krvi. Koristan učinak alfa-lipoične kiseline mogao bi proizlaziti iz njezina antioksidacijskog djelovanja.
Osim toga, ona može poboljšati odgovor na inzulin, hormon koji regulira razinu glukoze. U jednom su istraživanju 74 osobe sa šećernom bolesti tipa II uzimale 600 mg ili više alfa-lipoične kiseline na dan i kod svih se smanjila razina glukoze u krvi. Istraživanja na životinjama upućuju na to da ta tvar povećava protok krvi u živčanom tkivu i poboljšava provođenje živčanih impulsa. Prema tome, mnogi bolesnici, a ne samo dijabetičari, mogli bi imati koristi od alfa-lipoične kiseline u liječenju oslabljenog osjeta, utrnuća i drugih simptoma oštećenja živaca.
Alfa-lipoična kiselina koristi i jetri tako što je štiti od djelovanja slobodnih radikala i pomaže joj u uklanjanju toksina iz organizma. Katkad se upotrebljava u liječenju hepatitisa, ciroze i drugih oboljenja jetre, kao i kod trovanja olovom i drugim teškim metalima ili pak industrijskim kemikalijama poput ugljikova tetraklorida.
DODATNI KORISNI UČINCI: Postoje i drugi potencijalno korisni učinci alfa-lipoične kiseline, no to tek treba istražiti. Prema nekim istraživanjima postoje uvjerljivi rezultati koji pokazuju da ta tvar može spriječiti razvoj katarakte. Na životinjama su ispitivani i učinci alfa-lipoične kiseline na poboljšanje pamćenja (što, primjerice, može koristiti oboljelima od Alzheimerove bolesti) i zaštitu stanica mozga od oštećenja prouzročena nedovoljnom opskrbom krvi, što se događa pri operacijama na mozgu i kod moždanog udara.
Ima dokaza koji upućuju na to da bi zbog antioksidacijskih svojstava alfa-lipoična kiselina mogla potiskivati umnožavanje virusa. U jednom je istraživanju primjena te tvari dovela do jačanja imunosnog sustava i funkcije jetre u većine pacijenata oboljelih od side. Moguće je i da ta tvar pomaže u borbi protiv zloćudnih tumora, pogotovo onih koji se povezuju sa slobodnim radikalima, a govori se i o možebitnom usporavanju ateroskleroze (koja uvelike ugrožava sve oboljele od šećerne bolesti). U nekim se istraživanjima proučava učinak alfa-lipoične kiseline na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Na kraju, zbog svojega općega antioksidacijskog djelovanja, alfa-lipoična kiselina mogla bi se pokazati učinkovitom kod raznih tegoba koje se, barem djelomično, pogoršavaju djelovanjem slobodnih radikala. To su razne bolesti, od sindroma kroničnog umora pa sve do psorijaze.
Kako se uzima
DOZIRANJE:
Za liječenje određenog poremećaja: Uglavnom se uzima doza od 100 do 200 mg tri puta na dan.
Opća antioksidacijska potpora: Mogu se uzimati i nešto manje doze, od 50 do 150 mg na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Dodaci prehrani koji sadrže alfa-lipoičnu kiselinu mogu se uzimati s hranom ili bez nje.
Moguće nuspojave
Pri uzimanju alfa-lipoične kiseline nisu zabilježene ozbiljnije nuspojave. Povremeno ti dodaci prehrani mogu izazvati blagi osjećaj napetosti u želucu, a rijetko su se pojavljivali alergijski osipi. Ako nastanu kakve nuspojave, smanjite dozu ili prekinite s uzimanjem tog dodatka.
VAŽNO: Oboljeli od šećerne bolesti smiju uzimati dodatke koji sadrže alfa-lipoičnu kiselinu samo pod liječničkim nadzorom.