Lutein i njegov izomer zeaksantin pripadaju skupini karotenoida. Daje žutu boju voću i povrću poput manga, papaje, kukuruza i rajčice. Luteina ipak ima najviše u tamnozelenom povrću (kelju, špinatu i zelenim dijelovima repe). Dobri su izvori te tvari i brokula, kelj pupčar, grašak, poriluk i neke vrste zelene salate. Što je biljka zelenija, sadrži više luteina; više ga ima u sirovom nego u kuhanom povrću.
U Ujedinjenom se Kraljevstvu hranom unosi 1 do 3 mg luteina na dan. Iako nema službenih preporučenih vrijednosti dnevnog unosa, većina istraživača smatra da bi ta vrijednost mogla biti oko 6 mg. Teško je mogu postići i osobe koje jedu mnogo voća i povrća.
Kako djeluje
Lutein je antioksidans. To znači da može poništiti djelovanje štetnih slobodnih radikala koji ulaze u organizam. Slobodni radikali rezultat su onečišćenja, zračenja, pržene i zagorjele hrane, sunčeva svjetla i opeklina. Oni oštećuju stanice i ubrzavaju starenje. Prije se mislilo da svi antioksidansi imaju jednako djelovanje, no danas ima sve više dokaza da su specijalizirani prema djelovanju.
Vjeruje se da je lutein važan za zdrav vid jer je glavni pigment koji se nalazi u središnjem dijelu mrežnice oka – u žutoj pjegi. To je točka najjasnijeg vida. Kako starimo, stanice mrežnice koje sadrže pigmente sve slabije rade pa dolazi do degeneracije mrežnice, što se očituje postupnim gubitkom vida. Taj se proces naziva senilnom (staračkom) degeneracijom žute pjege.
Jedan je od uzroka te bolesti i oštećenje koje nastaje djelovanjem slobodnih radikala sunčeva svjetla. Lutein može djelovati kao optički filtar koji poništava djelovanje slobodnih radikala i tako štiti mrežnicu. Lutein može pomoći i imunosnom sustavu.
GLAVNI KORISNI UČINCI: Istraživanja su pokazala daje smanjena količina luteina u prehrani i krvi povezana s povećanim rizikom nastanka degeneracije žute pjege. Unatoč tome, nema dokaza koji bi govorili o tome da povećani unos luteina štiti od te bolesti ili pomaže u njezinu liječenju; samo su neke manje studije pokazale rezultate koji ohrabruju. U SAD-u je nedavno dokazano da uzimanje luteina u početnim fazama degeneracije žute pjege može imati koristan učinak na funkciju mrežnice. U časopisu Optometry pojavio se članak prema kojem se primjenom 10 mg luteina (samog ili u kombinaciji s drugim antioksidansima) u 90 pacijenata s atrofičnom degeneracijom žute pjege tijekom 12 mjeseci postiglo poboljšanje vida.
Istraživanje uloge luteina u sprečavanju staračke mrene nije dalo ohrabrujuće rezultate, ali se pokazalo da ta tvar poboljšava oštrinu vida i osjetljivost na svjetlo kod oboljelih. I bez novijih istraživanja, sigurno je važno konzumirati zeleno povrće, koje sadrži mnogo luteina. Ako ne volite svježe povrće, moguće je da imate manjak te važne tvari.
DODATNI KORISNI UČINCI: Velike količine luteina u prehrani povezane su sa smanjenim rizikom nastanka raka, posebno raka sluznice maternice, jajnika i dojke. U Sjedinjenim je Državama dokazano da uzimanje 7,3 mg luteina na dan smanjuje rizik raka sluznice maternice za 70%. U skupini žena koje su uzimale 24 mg luteina na tjedan rizik nastanka raka jajnika bio je za 40% manji u odnosu na one koje su ga uzimale samo 3,8 mg. Drugo je istraživanje pokazalo da 7,126 mg luteina u usporedbi s dnevnom dozom od 3,652 mg smanjuje rizik za nastanak raka dojke za 53%.
Kako se uzima
DOZIRANJE: Za zdravlje očiju: Uzmite 6 mg na dan (ako ne konzumirate tamnozeleno lisnato povrće). Na tržištu se lako mogu naći dodaci prehrani koji sadrže tu količinu luteina. Za prevenciju: Za smanjenje rizika nastanka bolesti oka kao što su degeneracija žute pjege ili katarakta treba uzimati 6 do 15 mg luteina na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Lutein se uzima s hranom u jednoj dnevnoj dozi. On djeluje polagano i rezultati se mogu pokazati tek nakon šest mjeseci do dvije godine nakon početka uporabe.
Moguće nuspojave
Nisu zabilježene nuspojave ni nakon dugotrajnog uzimanja luteina. Također nisu uočena međudjelovanja s drugim lijekovima.
VAŽNO: Bolujete li od kakve bolesti, savjetujte se s liječnikom prije uzimanja dodataka.