Rijetkim ljudima polazi za rukom da se ne uzrujavaju i da se opuste bez obzira na stres i pritiske što ih osjećaju. Drugima, pak, mali problem postaje velika nesreća, izvor neprestane brige ili srdžbe.
Ako se ubrajate u potonju skupinu, nastojte zapamtiti da jake emocije fizički štetno djeluju na organizam oslobađajući hormon adrenalin i ubacujući ga u krvotok.
Tjelesne vježbe za opuštenije mišića
U većini zemalja gdje se proučava joga uči se između ostaloga i način opuštanja mišića. No, ako takvim vježbama ne možete prisustvovati, pokušajte sami obaviti slijedeće tjelesne vježbe; one mogu pomoći gotovo svakome da se opusti. Svakako ih obavljajte redovito, a ne samo onda kad osjećate da se morate opustiti ili ćete inače eksplodirati. Tako stečena sposobnost opuštanja pokazat će se korisnom kad se pojave problemi.
Vježbe disanja
Duboko disanje pomaže u svako doba, a navika dubokog disanja umjesto dahtanja je jedno od najjačih oružja protiv nastupa napetosti. Da biste razvili tu naviku, sjedite ili ležite u udobnu položaju, te dišite duboko i polako, u određenim vremenskim razmacima, tako da u jednoj minuti udahnete upola rjeđe puta nego obično. Održavajte taj ritam udisaja pet minuta (ali stanite ako osjetite vrtoglavicu). Radite te vježbe svakodnevno dva puta na dan. Ako, pak, u neko drugo doba osjetite da se napetost pojačava, važno je da usporite disanje do opisane brzine na nekoliko minuta; skoro uvijek i odmah doći će do određenog smanjenja duševne napetosti. Duboko disanje će vam potpuno koristiti ako istovremeno opustite i ramena.
Meditacija
Postoje mnoge metode meditacije, a sve one imaju isti cilj; rastresti se i riješiti se briga, te time postići smirenje. Cijeli niz ustanova podučava metode meditacije. Doduše, ne morate polaziti tečaj ili se priključiti nekoj grupi. Većina ljudi je sama sposobna steći naviku meditacije. Želite li naučiti meditirati, pokušajte to slijedećom mtodom:
1. Zatvorenih očiju i uspravnih leđa sjednite u tihoj sobi na udobnu stolicu s naslonom.
2. Odaberite riječ ili izraz koji za vas nema emotivnog prizvuka (npr. “hrast” ili “donesi”). Ponavljajte u sebi tu riječ ne mičući usnama i obraćajući svu pažnju na tu riječ kao na riječ, ne na njezino značenje. Pojavi li vam se u glavi bilo koja misao ili slika, nemojte aktivno nastojati da je odagnate, ali je nemojte ni slijediti; umjesto toga, koncentrirajte pažnju na neizgovoren zvuk odabrane riječi.
3. Radite to ustrajno tjedan dana po pet minuta dvaput na dan ili sve dok se ne uspijete otresti svih misli na dulje vrijeme. Zatim postepeno produžavajte period meditacije sve dok svaki put ne uspijete postići vrijeme od otprilike 20 minuta.
Nekima je lakše usredotočiti pažnju na nešto vizualno – na zidnu šaru ili npr. svijeću nego na riječ. Važno je da odagnate misao (a, usput, i brigu) neemotivnom koncentracijom.
Kako svladati krizu
Bez obzira na normalno stanje vašeg duševnog i tjelesnog zdravlja, vjerojatno je da tokom života nećete izbjeći povremene krize izazvane stresom. Kad se to dogodi, najbolji način da sačuvate mir jest da prihvatite slijedeći stav i način ponašanja:
1. Koncentrirajte se na sadašnjost. Nemojte povećavati duševni teret prepuštajući se mračnim mislima o prošlosti. Mislite na buduće događaje samo toliko koliko možete na njih utjecati; ne zabrinjavajte se za budućnost kojom ne možete upravljati.
2. Razmišljajte o jednom po jednom problemu. Reagiranje na niz stresova kao da čine jednu jedinu prijetnju često onemogućava poduzimanje pozitivnih mjera. Dovede li se to do krajnosti, može uzrokovati ozbiljnu duševnu bolest.
3. Razgovarajte o svemu s bliskim rođacima i prijateljima. Nemojte se žaliti niti ih opterećivati svojim tegobama, ali tražite i saslušajte njihovo mišljenje i savjete.
4. Pošto ste odlučili što želite učiniti da riješite problem na koji možete utjecati, djelujte brzo i odlučno. Pozitivna akcija je zdravija od pasivnog razmišljanja.
5. Zaposlite sebe i svoje misli što više možete. Bilo kakva društvena aktivnost kartanje, sport, kazalište, debatne grupe – bolja je od samoće u vrijeme emotivne napetosti.
6. Nemojte neprekidno nekome nešto zamjeravati ili kriviti druge za svoj problem. Štoviše, ako vam je nanesena nepravda, stalan osjećaj bespomoćnog neprijateljstva neće dovesti ni do čega osim do novog narušavanja vašeg duševnog zdravlja.
7. Važno je da svakodnevno posvetite neko vrijeme tjelesnoj relaksaciji koja vas privremeno oslobađa od briga. Ako odete u šetnju, na primjer, mnogo je bolje
se koncentrirate na ono što vidite oko sebe nego navlastite probleme.
8. Uz veću društvenu i fizičku aktivnost, posebno je važno da što je moguće više prionete svakodnevnim poslovima. U vrijeme krize, pravilnost i redovitost obroka i svakodnevnih poslova mogu potaknuti osjećaj sigurnosti nametanjem reda u očiti kaos.
9. Da ne biste pošli na spavanje s brigama, nastojte o njima ne razmišljati nakon 20 sati. Bolje ćete spavati ako se uspijete opustiti nekoliko sati prije odlaska u
krevet. Ako se noću i probudite, vjerojatnije ćete biti dovoljno relaksirani da ponovno zaspite ako niste bili opterećeni rješavanjem problema kad ste prvi put zaspali.
10. Naučite prepoznati krizu i bez obzira na ponos priznajte sami sebi da vas je svladala tjeskoba i da se više ne možete snalaziti sami. Bolje je da se posavjetujete s liječnikom prije nego kasnije. Možda će vas iznenaditi otkriće da se vaši problemi strahovanja neće više činiti nesavladivima pošto ih uobličite u riječi.