Zubar

zubar

Kako često odlaziti zubaru?

Zubaru biste trebali otići barem svakih šest mjeseci. Redovni pregledi su potrebni ne samo kako bi se propadanje zuba (karijes) svelo na najmanju moguću mjeru već i radi kontrole zdravstvenog stanja cijele usne šupljine. Ukoliko zanemarite zube izlažete se opasnosti od infekcija koje se mogu prenijeti krvotokom i time općenito ugroziti vaše zdravlje. Kao i prirodni zubi, zubala zahtijevaju redoviti pregled, tim više što se sva zubala s vremenom istroše pa ih valja zamijeniti. Ako nosite potpuno zubalo, trebali biste odlaziti zubaru najmanje svake dvije godine.

Što se događa prilikom pregleda?

Zubar će vam najprije pregledati usta ne bi li ustanovio eventualni poremećaj ili oboljenje koji nisu ograničeni samo na zube. Crvene i otekle desni znak su gingivitisa ili gingivalnog apscesa: bijelo obojena područja u ustima mogu biti znak upale usne sluznice (kandidijaze), leukoplakije ili lichenaplanusa na sluznici usta.

Zubar će vam zatim pregledati zube ogledalom i igličastom sondom, tj. tražiti eventualna mjesta izmijenjene boje (što je znak karijesa) ili pukotine koje ukazuju na početak razvoja šupljine (kaviteta). Pregledat će i postojeća punjenja (plombe) kako bi utvrdio nije li možda dio punjenja otpao ili ustanovio razvoj novih šupljina uz rub punjenja. Pri tom će vam možda dati i posebnu tekućinu za ispiranje usta koja sadrži boju. Boja će obojiti naslage (plak) na zubima – tj. sloj čestica hrane, sluzi i bakterija koji izaziva propadanje zuba (karijes).

Ako nosite zubalo, zubar će provjeriti kako vam pristaje kao i eventualne posljedice nošenja zubala na desnima i prirodnim zubima.

Prilikom pregleda zubar će se raspitati o vašem općem zdravstvenom stanju, postavljajući vam pitanja poput: imate li neku bolest srca ili dišnih organa, ili šećernu bolest ili žuticu? Patite li od bilo kakve alergije? Jeste li u drugom stanju? Uzimate li bilo kakve tablete? Zubar mora poduzeti neke mjere opreza: ako se srčanom bolesniku izvadi zub, ili izvede bilo kakav drugi zahvat koji izaziva krvarenje, postoji opasnost od bakterijskogendokarditisa. Dijabetičari koji pažljivo ne kontroliraju bolest mogu pasti u komu zbog stresa što ga doživljavaju na zubarskoj stolici. Osim toga, ako liječenje dijabetičara zahtijeva opću anesteziju, zahvat će se možda morati izvršiti u bolnici. Osobe koje su preboljele žuticu mogu biti (i bez simptoma) nosioci hepatitisa, pa su stoga potrebne pretrage krvi prije nego što će zubar odabrati način liječenja. Osobe sklone alergijama često reagiraju na antibiotike. Ako je pacijentica u drugom stanju, zubar će posebnom pažnjom pregledati njene desni s obzirom na mogućnost gingivitisa. Ako uzimate bilo kakve lijekove, zubar mora provjeriti da nema nikakvih štetnih interakcija između tih lijekova i lijekova koje će vam on prepisati.

Zašto rendgensko snimanje?

Svake godine (ili svake dvije godine) zubar će vam rendgenski snimiti zube (tzv. “zagriznom snimkom”) radi pronalaženja eventualnih nedostataka koje normalna kontrola nije otkrila.

Pregled kod zubara

Prilikom kontrolnog pregleda zubar će nastojati otkriti početne znakove propadanja zuba (karijesa), te eventualnu upalu ili neki drug problem na desnima u usnoj šupljini. Zubar će vam možda i rendgenski snimiti zube kako bi otkrio znakove karijesa koji se vizualno ne mogu zapaziti.

Snimit će i mrtve (devitalizirane) zube s ispunjenim korijenima kako bi provjerio da se pri osnovi zuba ne stvara apsces. Snimkama se također prati rast umnjaka, te utvrđuje klimavost zuba u čeljusti kod gingivalnog apscesa.

Skidanje kamenca

Zubni kamenac se može odstraniti na razne načine. Vršak uređaja vibrira 25 000 puta na sekundu i razbija kamenac na tisuće sićušnih komada.

Punjenje (plombiranje)

Ako je zub djelomično propao ili otkrhnut, zubar će oštećeni dio nadomjestiti punjenjem. Na prednjim zubima primjenjuju se bijela plastična punjenja, dok se kod stražnjih zuba općenito koristi srebrni amalgam (smjesa srebra, kositra i žive). Ako bi postupak mogao biti bolan, zubar će vam u desni uštrcati lokalni anestetik. Propali dio zuba se odstrani bušilicom, a zatim se oblikuje otvor koji će čvrsto držati punjenje. Ako je prednji zub slomljen, zubar će ohrapaviti površinu i na nju nalijepiti (zacementirati) punjenje. Ako ste dobili lokalni anestetik, pazite da se pri jelu ne ugrizete za usne ili jezik (dok su još utrnuli).

Ako je caklina oštećena, zubar će ispuniti (plombirati) zub budući da bakterije mogu uništiti dentin i, konačno, napasti srčiku (pulpu). Zubar će izbušiti otvor, te odstraniti sve pokvarene ili oštećene dijelove. Otvor se oblikuje tako da punjenje (plomba) ne ispadne. Otvor se puni amalgamom, smjesom srebra, kositra i žive. Ako je punjenje na vrlo vidljivom zubu, primjenjuje se bijeli kremen u plastičnoj smoli.

Krune

Ako je zub vrlo propao, slomljen, krhak ili ako je izgubio boju, zubar će obično, ako su osnova i korijen zuba zdravi, izraditi umjetnu krunu. Na vidljive zube stavlja se obično bijela porculanska kruna. Na stražnjim zubima primjenjuje se zlato ili slitina zlata i platine (zbog čvrstoće). Ovaj postupak obično zahtijeva dva ili tri posjeta zubaru, jer je jedan posjet (ili dva) potreban za pripremu zuba. U međuvremenu ćete nositi privremenu plastičnu ili aluminijsku krunu.

Namještanje krune

Puknuti zub, zub s velikim punjenjem ili slomljeni zub može se zamijeniti Krunom, preostali dio zuba oblikuje se za namještanje krune. Kruna koja je zapravo šuplja ljuska namješta se na oblikovani zub te zacementira.

Neki zubi nisu dovoljno čvrsti za držanje krune (zbog prejakog karijesa ili zato što su općenito slabi). U takvim slučajevima kruna se može postaviti na tzv. kočić.

Mostovi

Ako između zdravih prirodnih zuba imate zazor veličine do četiri zuba, bit će vam potreban most – umjetni zub (ih zubi) koji premošćuje prazan orostor. Između baze mosta i desni ostavlja se orostor radi pravilnog čišćenja i baze i desni. Mostovi u prednjem dijelu usta izrađuju se od olatinske slitine obložene porculanom, a u straž­njem dijelu od zlata ili slitine zlata i platine.

Vađenje zuba

Zub se mora vaditi iz nekoliko razloga: možda je previše propao ili previše napukao da bi ga se moglo ispuniti ili na njega namjestiti krunu; možda izaziva kompresiju ili malokluziju; možda se klima zbog gingivalnog apscesa; možda sprečava neki drugi zub da se probije kroz desni. U većini slučajeva prije vađenja daju se dvije injekcije lokalnog anestetika. Može se primijeniti i opća anestezija ako je pacijent malo dijete, ako se radi o vrlo utisnutim umnjacima ili ako valja vaditi nekoliko zuba. Nakon vađenja zuba (ili zubi) ne smijete piti alkohol, ispirati usta, baviti se napornom fizičkom aktivnošću niti čeprkati po praznom zubnom ležištu.

Ako ležište uporno krvari, uzmite čisti rupčić, složite ga i upotrijebite kao tampon. Držite ga na mjestu krvarenja pola sata stisnuvši zube i sjedite pri tom uspravno. Ako krvarenje na prestane, obratite se zubaru.

Zubala

Ako nedostaju mnogi zubi potrebno je parcijalno zubalo (proteza). Potpuno zubalo nadomjestak je za sve prirodne zube. Zubala su izrađena od čvrstog plastičnog materijala, ili djelomično od plastičnog materijala a djelomično od metala. Potpuna zubala oslanjaju se nagreben desni, a na mjestu ih drži sila usisa (kod gornjih zubala). Kod parcijalnog zubala baza (umjetne desni) često ima kvačice koje se namještaju na prirodne zube i drže zubalo. Izrada zubala obično zahtijeva do pet posjeta zubaru. Najprije se izrađuju otisci desni, a zatim se u usta smještaju komadi bijelog materijala nalik na vosak ili kit, po jedan za svaku čeljust, i podešavaju kako bi se odredila ispravna dubina zubala. Zubar će s vama porazgovarati o veličini i boji lažnih zuba. U većini slučajeva najprije se izrađuje privremeno zubalo s voštanom bazom, tako da zubar može izvršiti sve potrebne preinake. Pošto je zubalo izrađeno, zubar ga namješta tako da se dobije ravnomjeran zagriz. Prilikom konačnog posjeta zubar provjerava da li vaši novi zubi “rade” kako treba, te da li eventualno izazivaju ranjava mjesta ili čireve.