Crohnova Bolest Simptomi I Liječenje

Crohnova bolest

Crohnova bolest je kronična (dugotrajna) upala dijela probavnog trakta. Najčešće je zahvaćen terminalni (zadnji) dio tankog crijeva (ileum), iako se upaljena mjesta mogu javiti posvuda u crijevima. Uzrok bolesti je nepoznat, a bolest nije ni nasljedna ni zarazna.

Crohnova bolest počinje s razvitkom upaljenih mjesta na stijenki crijeva; upaljena mjesta mogu se (ali ne moraju) povećavati ili širiti iz jednog dijela sustava u drugi. Neka upaljena mjesta mogu iz nepoznatog razloga nestati, iako pri tom ostavljaju ožiljkasto tkivo koje zadebljava stijenke crijeva i sužava prolaz.

Simptomi

Crohnova bolest se obično očituje povremenim grčevima, bolovima u trbuhu (osobito nakon jela), proljevom i općenitim osjećajem bolesti; često je nešto povišena i temperatura. Bolest se često javlja prvi put u dvadesetim godinama života i vraća se (u razmacima od nekoliko mjeseci pa sve do nekoliko godina) cijelog života. U 25% slučajeva bolest se javlja samo jednom ili dva puta.

Učestalost

Bolest je rijetka u razvijenim zemljama – samo jedan slučaj na 5000 stanovnika – iako njena učestalost postepeno raste. Danas od Crohnove bolesti boluje dva puta više osoba nego prije 20 godina.

Opasnosti

Ako bolest traje godinama, funkcioniranje crijeva se postepeno pogoršava. U nekim slučajevima može doći do perforacije upaljene crijevne stijenke i peritonitisa. Moguć je i opasan pad apsorpcije hranjivih tvari, što dovodi do gubitka apetita i težine ili opstrukcije crijeva. Ako dođe do jakog krvarenja, uslijedit će sideropenična anemija. Ako se ne liječi, Crohnova bolest može (iako rijetko) povećati i osjetljivost na rak crijeva.

Što poduzeti?

Ako zamjećujete simptome Crohnove bolesti, obratite se liječniku koji će vas pregledati, a zatim vjerojatno uputiti na rendgensko snimanje probavnog trakta (tj. tzv. pasažu barijevom kašom – cijelog trakta) i irigografiju debelog crijeva, a možda i na endoskopiju crijeva kako bi se odredila upaljena mjesta. Možda će vam uzeti i uzorke krvi kako bi se utvrdilo jeste li anemični.

Liječenje

Samopomoć: držite se liječnikovih savjeta u pogledu ishrane i mirujte za vrijeme napadaja bolesti. Općenito je najpogodnija mliječna hrana jer vam ona daje energiju i tvari potrebne tijelu, a ne stvara osjećaj težine koji bi mogao nadražiti crijeva.

Stručna pomoć: u većini slučajeva simptomi se mogu ublažiti lijekovima, npr. analgeticima, antiinflamatoricima i tabletama protiv proljeva. Liječnik će vam također preporučiti određena jela i upozoriti vas, s druge strane da neka jela ne jedete; možda će vam predložiti i promjenu dnevnog programa kako biste smanjili pritisak kojemu je izložen vaš probavni sustav.
Radi zaštite od budućih napadaja općenito se propisuje dugotrajna kura antiinflamatornim kortikosteroidima ili drugim lijekovima. Isprva ćete uzimati velike doze tih lijekova, a zatim će se doze postepeno smanjivati. Iako vas ova terapija možda neće potpuno izliječiti, svakako bi trebala ublažiti vaše stanje.

Ako su zbog učestalih napadaja vaša crijeva toliko zahvaćena ožiljcima, i stoga sužena da upala ne reagira na lijekove, bit će vam vjerojatno potrebna operacija radi odstranjivanja najteže pogođenog dijela crijeva. Obično je potrebna kolostomija ili ileostomija. Operativni zahvat može donijeti izvanredno poboljšanje, pa se slijedeći napadaj bolesti možda neće javiti mnogo godina.