Kronična Limfatična Leukemija Simptomi I Liječenje

Kronična limfatična leukemija

Bolest počinje abnormalnim razvitkom limfocita, vrstom bijelih krvnih stanica u limfnim žlijezdama. Umjesto da sazriju na normalan način, te se stanice i dalje množe i stvaraju prekomjernu količinu defektnih (leukemičnih) stanica.

Nakon nekog vremena – možda nekoliko godina – leukemične stanice istisnu mnoge normalne bijele stanice iz limfnih žlijezda i smanjuju sposobnost zdravih stanica da stvaraju antitijela protiv infekcije.

Leukemične stanice se također prelijevaju iz limfnih žlijezda u krvotok, a iz krvotoka u razne dijelove tijela kao što su slezena, jetra i koštana srž. Budući da sve više napadaju koštanu srž, ometaju proizvodnju crvenih i bijelih stanica i trombocita u koštanoj srži. Manjak tih stanica u poodmaklim stadijima bolesti uzrokuje anemiju, osjetljivost na infekcije, te krvarenje i podliv krvi.

Simptomi

Simptomi se mogu pojaviti pet i više godina nakon početnog staničnog defekta, iako se bolest ponekad otkrije i prije rutinskom krvnom pretragom. U nekim slučajevima prvi znak bolesti je povećanje limfnih žlijezda – sa strane u vratu, pod pazuhom ili u preponi – ili povećanje slezene, što se osjeća kao stezanje ili »punoća« u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine. U drugim slučajevima prvi simptomi su simptomi anemije ili učestali napadaji jake infekcije, npr. upale pluća. U nekim slučajevima čovjek se općenito loše osjeća, ima slab apetit i gubi na težini, temperatura mu je povišena, znoji se, i to su prvi znakovi bolesti.

U vrlo uznapredovalim stadijima bolesti nedostatak trombocita će izazivati dugotrajno krvarenje iz rane, a moguće je i spontano krvarenje, npr. iz vrlo osjetljive sluznice nosa i usta.

Učestalost

Poput drugih vrsta leukemije i kronična limfatična leukemija je vrlo rijetka, te pogađa samo 1 na 20 000 osoba. Javlja se gotovo isključivo kod osoba iznad 60 godina. Bolest je neizlječiva, ali suvremene metode liječenja omogućuju bolesniku da živi normalnim životom još dugo nakon postavljanja dijagnoze.

Opasnosti

Premda je kronična limfatična leukemija neizlječiva, kod nekih se bolesnika i bez terapije ne razviju simptomi do pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Simptomi se suvremenim liječenjem mogu znatno ublažiti i time se životni vijek produžuje za još 10 godina.

Što poduzeti?

Svatko tko ima trajno povećane žlijezde, trajno povišenu temperaturu ili učestale infekcije mora se obratiti liječniku koji će ga uputiti na krvnu pretragu. Laboratorijska će analiza pokazati radi li se o toj bolesti. Katkada se pravi biopsija koštane srži prije postavljanja definitivne dijagnoze.

Liječenje

Ako je bolest otkrivena u samom početnom stadiju, bolesnikov će liječnik sam obavljati preglede svakih šest mjeseci, uzimajući uzorak krvi. Čim se pojave prvi simptomi, bolesnik će se obično liječiti ambulantno. Ako je već prisutna jaka anemija, možda će biti potreban kratak boravak u bolnici radi transfuzije krvi.

Kronična limfatična leukemija se obično liječi citostaticima (lijekovima protiv raka, odnosno novotvorevina). Tablete tog lijeka uzimaju se najmanje nekoliko mjeseci, a možda i do godinu dana, radi smanjenja žlijezda i ublaženja anemije. Ako su žlijezde jako povećane, mogu se dati i kortikosteroidi ili se može primijeniti radioterapija. Velike doze antibiotika daju se radi suzbijanja infekcije, a anemija se liječi transfuzijom krvi. Uz kombiniranu terapiju lijekovima većina bolesnika može živjeti prilično normalnim životom pet do deset godina nakon postavljanja dijagnoze. No, na kraju bolest može postati otporna na sve oblike liječenja.