Aneurizma Simptomi i Liječenje

aneurizma

Aneurizma je trajno izbočenje arterije zbog slabosti njezine stijenke. Aneurizme se mogu stvarati svagdje, ali su najčešće i najmučnije kad se javljaju na arterijama glave ili na aorti. Postoje tri osnovna razloga za stvaranje aneurizmi na arteriji:
Od četiri sloja, koja sačinjavaju arterijsku stijenku, čvrstoću arteriji daje uglavnom mišićni sloj, a taj sloj može biti prirođeno defektan. Neki se ljudi zapravo i rađaju s takvom arterijskom mrežom u kojoj je dio sloja ili cijeli sloj oštećen na nekom mjestu. Zbog normalnog tlaka krvi u arterijama na tom mjestu nastaju izbočenja nalik na balon. Aneurizme nastale zbog prirođene greške nalaze se gotovo uvijek u arterijama na bazi mozga. Zbog svog oblika i veličine poznate su kao “bobičaste” (grozdaste) aneurizme.

Bez obzira na uzrok, upala može oslabiti stijenku arterije. Sifilis je nekada bio čest uzrok upale arterije, koja je dovodila do stvaranja aneurizme, ali to danas više nije slučaj zbog djelotvornog liječenja antibioticima. Većinu aneurizmi, nastalih zbog upala (“vrećaste” aneurizme), uzrokuju danas poremećaji kao što je poharteritis ili bakterijski endokarditis.

Dio sloja arterijske stijenke može polako degenerirati zbog kroničnog oboljenja kao što je ateroskleroza ili visoki krvni tlak. Aneurizma, koja nastaje kao posljedica ateroskleroz. može imati oblik kobasičastog izbočenja duž kratkog poteza arterije (“vretenasta” aneurizma). Sličnu vrstu izbočenja može uzrokovati visok krvni tlak. Međutim, visok tlak krvi može rastegnuti stijenku na niz načina. Zbog njega mogu slojevi i puknuti, pa se krv probije između njih tvoreći tzv. “disecirajuću” (disekantnu) aneurizmu.

Aneurizme mogu izazvati niz tegoba. Aneurizma može puknuti, dovodeći do gubitka opskrbe krvi nekih tkiva kao i do unutarnjih krvarenja na tom mjestu. Može i nabubriti, tako da pritišće i oštećuje susjedne organe, živce, pa i druge krvne žile. Aneurizma može izazvati i poremećaje optoka krvi do te mjere da se stvaraju krvni ugrušci.

Aneurizma simptomi

Simptomi se razlikuju, kako smo već napomenuli, prema vrsti, veličini i mjestu izbočenja. Kod bobičastih aneurizmi nema simptoma sve dok ne puknu. Iznenadna jaka bol u zatiljku ili čak nesvjestica mogu biti prvi znak tegobe. Ako imate aneurizmu aorte, simptomi će ovisiti o dijelu aorte na kojem se pojavila aneurizma i o vrsti aneurizme. Aneurizme na drugim dijelovima tijela su rijetke i općenito bez simptoma.

Najčešći simptomi vrećaste ili vretenaste aneurizme u torakalnom dijelu aorte (tj. dijelu aorte koji prolazi kroz grudni koš) su bolovi u prsima, promuklost, teškoće pri gutanju i uporni kašalj koji se ne smiruje ni lijekovima protiv kašlja. Ako se radi o disecirajućoj aneurizmi, bolesnik će imati bolove koji se mogu lako brkati s bolovima koronarne tromboze aorte obično se vidi kao kvrga koja podrhtava. Manje specifični znakovi takve aneurizme su gubitak apetita i mršavljenje. Ako se aneurizma smjestila na leđnom dijelu, može vršiti pritisak na kosti kralješnice uzrukojući jake bolove u leđima. Disecirajuće aneurizme trbušne aorte su razmjerno rijetke. Ako se ipak pojave, bolovi u trbuhu bit će vrlo jaki.

Učestalost

Bobičaste aneurizme, koje potječu od prirođenih grešaka, mogu stvarati tegobe u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće se javljaju kod osoba ispod 65 godina. Mogućnost dobivanja takve aneurizme je neznatno veća ako u bližoj obitelji postoji netko s takvim defektom. Ostale vrste aneurizmi su rijetke kod osoba ispod 65 godina.

Opasnosti

Glavna opasnost prijeti od pucanja aneurizme, a posljedica je unutarnje krvarenje. Zbog prsnuća aneurizme krv ulazi u okolna tkiva stvarajući teška lokalna oštećenja. Štoviše, cijeli sustav optoka krvi može kolabirati ako istjecanje krvi značajno smanji volumen krvi u cirkulaciji. Ako liječnik odmah ne pritekne u pomoć, prsnuće aneurizme u aorti može uzrokovati smrt. Više od 40% ljudi kojima je puknula bobičasta aneurizma umiru od posljedica tog prsnuća.

Čak i kada ne pukne, aneurizma aorte izaziva u optoku krvi velike smetnje koje mogu završiti stvaranjem tromba sa svim opasnostima što ih ono donosi. Embolusi koji se odvoje od tromba mogu začepiti manje arterije, na primjer one koje prokrvljuju bubrege, pa nastaje oštećenje koje dovodi do akutne insuficijencije bubrega. Od oštećenja aorte može se rastegnuti aortalni zalistak srca i uzrokovati insuficijenciju oarte.
Aneurizme se katkada javljaju u arterijama gornjih i donjih udova. Te aneurizme nisu tako opasne kao bobičaste aneurizme ili one koje se javljaju u aorti.

Što poduzeti?

Kad se radi o bobičastoj aneurizmi, ne možete poduzeti ništa, zato što vjerojatno i nećete znati da je imate sve dok ne pukne. Ako imate bilo koji simptom aneurizme aorte ili ako vam se iz neobjašnjivih razloga stvori kvrga bilo gdje na tijelu – naročito na trbuhu, i ako uz to još podrhtava – obratite se odmah liječniku. Mnoge simptome mogu uzrokovati druga, često beznačajna stanja, pa će vas liječnik detaljno pregledati prije no što  postavi  definitivnu  dijagnozu.   Radi određivanja veličine, vrste i mjesta aneurizme bit će potrebno opsežnije rendgensko snimanje, zatim arteriografija i pretrage ultrazvukom.

Aneurizma liječenje

Samopomoć: nastojte spriječiti ili usporiti nastup ateroskleroze i kontrolirajte krvni tlak. Ako se aneurizma već stvorila, nema djelotvornih mjera samopomoći.

Stručna pomoć: aneurizme se obično liječe kirurški, ali kirurg mora uzeti u obzir njenu lokaciju, veličinu i stanje ostalih arterija prije no što se odluči za operaciju. Operacija je teška i opasna. Kad se odstrani aneurizma aorte ili periferne arterije, dva se kraja arterije mogu katkada ponovno spojiti. Međutim, češće se dešava da se odstranjeni dio mora nadomjestiti transplantatom ili sintetskim materijalom, npr. teflonom.

Bobičaste aneurizme se gotovo uvijek otkrivaju na pregledu nakon prsnuća aneurizme. Preostala izbočenja se zatim odvajaju od optoka krvi zatvaranjem “vrata” svake aneurizme metalnom ili plastičnom kopčom. Taj je zahvat obično uspješan, premda je krv iz puknute aneurizme već mogla isteći i izazvati oštećenje.

Dugoročni izgledi

Oko 30% ljudi s puknutim bobičastim aneurizmama umire ubrzo nakon toga, a još 15% umire od daljnjeg krvarenja za nekoliko tjedana. Bolje izglede imaju oni koji su preživjeli šest mjeseci nakon operacije.

Kirurško liječenje aneurizmi torakalnog dijela aorte često nije moguće, pa su dugoročni izgledi slabi. Kod aneurizmi u torakalnom dijelu, koje se mogu operirati, izgledi na preživljenje su 80 do 90%. Aneurizme u trbušnoj šupljini moraju se odstraniti samo ako su vrlo velike ili ako rastu. S operacijom ili bez nje izgledi su dobri, a to se odnosi i na aneurizme perifernih arterija. No, treba zapamtiti da mnoge aneurizme nastaju zbog neke opće bolesti kao što je ateroskleroza koja može djelovati i na ostale krvne žile.