Krv > Vlažna gangrena

Vlažna gangrena

vlažna gangrena

Vlažna gangrena se može razviti kada bakterije inficiraju ranu ili suhu gangrenu. Neke od tih bakterija, koje žive samo u okolini u kojoj nema kisika, stvaraju otrove koji uništavaju okolna tkiva, te se gangrenozno područje brzo širi.

Naročito virulentan tip vlažne gangrene, koji se općenito zove »gas« plinska (gasna) gangrena, uzrokuje određeni rod bakterija koje se ne samo brzo šire nego i stvaraju plin (koji miriše na trulež) u zahvaćenim tkivima. Svi ovakvi mikroorganizmi, koji žive bez kisika, bujaju u zagađenoj okolini. Stoga je vlažna gangrena obično posljedica velike ozljede (rane) koja nije temeljito očišćena.

Simptomi

Tkivo koje odumire stvara bolove. Kad odumre, gubi se osjet u zahvaćenom području i tkivo pocrni. U blagim slučajevima crno područje je okruženo crvenilom i otokom, a iz gangrenoznog područja cijedi se rijetki gnoj. Osjeća se i neugodan zadah. U težim slučajevima temperatura je povišena, a u mrtvom tkivu se mogu pojaviti plinski mjehurići, pa koža i mišići pucketaju kad ih pritisnete prstom.
Ako se brzo ne pristupi liječenju, plinska gangrena može uzrokovati šok koji može brzo završiti smrću ako se bolesniku smjesta ne pomogne.

Učestalost

Blagi oblici vlažne gangrene mogu stvarati komplikacije kod bilo kojeg slučaja suhe gangrene. Teži oblici su danas rijetki u razvijenim zemljama, u kojima su zdravstvena skrb i opća higijena na visokom stupnju.

Što poduzeti?

Ako vam prijeti opasnost od vlažne gangrene, odmah otiđite liječniku ili u bolnicu. Prljavu ranu treba brižljivo očistiti i obraditi što je prije moguće. Liječnik prepoznaje vlažnu gangrenu vidom, dodirom i (često) njuhom, pa će vas odmah primiti u bolnicu.

Liječenje

Sva područja zahvaćena vlažnom gangrenom moraju se odstraniti kirurškim putem. Bolesnik će dobiti velike doze antibiotika. Teški slučajevi liječe se i posebno pripremljenim antiserumom za suzbijanje bakterija. Jedna od suvremenih metoda kojom se sprečava daljnje širenje teške vlažne gangrene je terapija hiperbaričnim kisikom (liječenje kisikom pod povišenim tlakom). Nakon od­stranjenja mrtvog tkiva bolesnik se stavlja u specijalnu komoru u koju se pumpa kisik pod visokim tlakom. Kisik prodire u tkivo, i preostale bakterije, ako ih ima, ne mogu preživjeti zato što mogu živjeti samo u tkivu u kojem nema kisika.