Srce > Visoki krvni tlak

Visoki krvni tlak

visoki krvni tlak

Dok srce pumpa krv kroz arterije, sila protoka vrši pritisak na arterijske stijenke, baš kao što i zrak, koji se pumpa u automobilske gume, vrši pritisak na površinu zračnice. Kao što prevelik pritisak škodi vijeku gume, tako i previsok krvni tlak s vremenom oštećuje arterije. Ako je sila, kojom srce pumpa krv kroz cirkulacijski sustav, mnogo veća no što je potrebno za održavanje ravnomjernog protoka, tada bolujete, kako to liječnici kažu, od hipertenzije (visokog krvnog tlaka). To prilično opterećuje cijeli sustav optoka krvi.

Krvni tlak je vrlo promjenljiv. Razlikuje se od čovjeka do čovjeka, a varira čak i u raznim dijelovima tijela; na primjer, u donjim ekstremitetima je viši nego u gornjim. Zbog praktičnosti liječnici ga obično mjere na nadlaktici, na jednoj od velikih arterija. Mjere se dva tipa tlaka, sistolički (maksimalni) i dijastolički (minimalni). Sistolički tlak je tlak u trenutku kada se srce stegne pri ispumpavanju krvi; dijastolički tlak je tlak u trenutku kada se srce opušta da bi omogućilo dotok krvi.

Stoga je sistolička vrijednost, koja predstavlja trenutak najvećeg tlaka, uvijek viša od dijastoličke vrijednosti. Kad govore o krvnom tlaku pacijenta, liječnici obično kažu, na primjer, "120 kroz 80". To znači daje vrijednost sistoličkog tlaka 120, a dijastoličkog 80. To su otprilike i normalne vrijednosti za zdravu mlađu odraslu osobu. Ima li neka osoba visok krvni tlak ili nema ovisi uglavnom o liječničkoj ocjeni svakog pojedinog slučaja. Liječnik opravdano smatra da, na primjer, starija osoba s vrijednostima 140/90 ima normalan tlak, budući da tlak s godinama raste. No, ako ste tjelesno i duševno razmjerno mirni, a vrijednost prijeđe 150/100, vjerojatno imate razloga da budete zabrinuti. Čak i kad je visoka samo jedna od dvije vrijednosti (to se posebno odnosi na dijastoličku vrijednost), liječnik će vam reći da imate malo povišen tlak.

Postoje dvije vrste hipertenzije - "esencijalna" i "sekundarna" hipertenzija. Kod osoba s esencijalnom hipertenzijom nema jasnog razloga povišenju tlaka, dok je sekundarna hipertenzija posljedica neke druge bolesti - npr. bolesti bubrega, hormonalnih poremećaja kao što su Cushingov sindrom i hiperaldosteronizam, ili promjena u tijelu nastalih zbog uzimanja oralnih kontracepcijskih sredstava ili zbog trudnoće.

Esencijalna hipertenzija je češća od sekundarne. Ne zna se točno zašto dolazi do esencijalne hipertenzije, ali čini se da je sklonost prema tom poremećaju nasljedna. Drugim riječima, na krvni tlak utječe naslijeđe kao i način života. Isto se tako čini da su mladi debeli ljudi skloniji hipertenziji u srednjim godinama nego njihovi mršavi vršnjaci, i da postoji veza hipertenzije s uzimanjem velikih količina soli. Svakako je istina da debeli hipertoničari (ljudi s visokim krvnim tlakom) mogu sniziti tlak smanjenjem količine soli u hrani, često i samo time što ne sole hranu na stolu.

U većini slučajeva krvni tlak ravnomjerno raste u toku niza godina ako se ne liječi. Međutim, povremeno se vrlo visok krvni tlak razvije veoma brzo. To opasno stanje (koje može biti esencijalno ili sekundarno) poznato je kao "maligna" hipertenzija; značajno je da se maligna hipertenzija najčešće javlja kod pušača.

Simptomi

Hipertenzija je gotovo uvijek bolest bez simptoma; hipertoničar se može dobro osje­ćati, a da nema ni najmanjeg znaka unutar­nje bolesti. Simptomi, kao što su glavobolja, lupanje srca i općenito loše osjećanje, obič­no se javljaju tek onda kad je tlak već opa­sno visok. Stoga je opasno čekati pojavu simptoma, pa se tek tada liječiti. Vjerojatni­je je da će te simptome osjećati osobe s malignom hipertenzijom.
Budite uvijek svjesni mogućnosti pojave visokog krvnog tlaka, naročito ako ste prešli 40 godina, ako u obiteljskoj anamnezi posto­ji hipertenzija ili ako ste predebeli.

Učestalost

Hipertenzija je vrlo česta, naročito u razvijenim zemljama. Smatra se da, na primjer, u Škotskoj 15% odraslih osoba ima povišen krvni tlak, a jedna studija iz Sjedinjenih Država navodi da je svaki deseti Amerikanac hipertoničar; učestalost naglo raste s godinama i čini se da je dva puta veća kod crnaca nego kod bijelaca. Ta studija također pokazuje da muškarcima prijeti veća opasnost od hipertenzije nego ženama, ali je u nekim zemljama hipertenzija u žena češća. Otprilike 95% svih ispitanih slučajeva, osim onih gdje je hipertenzija nastala zbog trudnoće ili upotrebe oralnih kontracepcijskih sredstava, pokazuje da se kod njih radi prije o esencijalnoj nego o sekundarnoj hipertenziji. Maligna hipertenzija je, na sreću, rijedak oblik te bolesti.

Opasnosti

Ako se ne liječi, i blaga hipertenzija će donekle skratiti životni vijek, a jaka će ga prilično skratiti. Najveća opasnost prijeti srcu i mozgu. Neliječena maligna hipertenzija je teška bolest i može završiti smrću nakon 6 do 8 mjeseci.

Povišen tlak u sistemu optoka krvi prisiljava srce na veći rad da bi održalo kolanje krvi, a time se oštećuje unutarnja obloga koronarnih arterija. Na oštećenom mjestu se kroz mnogo godina stvara masno tkivo koje se zove aterom, pa može doći do suženja, čak i potpunog zatvaranja koronarnih arterija. Posljedica toga može biti koronarna tromboza. Kongestivna dekompenzacija srca je također moguća posljedica; kod hipertoničara do zatajivanja srca dolazi šest puta češće nego kod osoba s normalnim krvnim tlakom.

Osim toga, ako imate visok krvni tlak, mogućnost da će vas zadesiti moždani udar je četiri puta veća nego kod ljudi s normalnim tlakom. Kao i kod koronarne cirkulacije, povišen krvni tlak može dovesti do stvaranja ateroma u arteriji koja prokrvljava mozak. I bubrezi se mogu oštetiti, naročito kod nekih slučajeva maligne hipertenzije. Oštećeni bubrezi dovode do daljnjeg povišenja krvnog tlaka, pa se tako stvara začaram krug. Mozak, oči i drugi organi mogu biti pogođeni oštećenjem svojih krvnih žila.
Hipertenzija u trudnoći se mora uvijek liječiti. Ako se ne liječi, hipertenzija može smanjiti djelotvornost posteljice, tako da dijete ostaje bez odgovarajuće ishrane.

Što poduzeti?

Neka vam liječnik izmjeri tlak jedanput u tri do pet godina. Velike trgovine i robne kuće danas prodaju tlakomjere kojima možete i sami izmjeriti tlak. Važno je svakako izabrati srednji put, tj. između zanemarivanja mogućnosti hipertenzije i prevelike brige oko nje. Međutim, ako uzimate kontracepcijske pilule ili estrogene, kontrolirajte krvni tlak češće.

Čak i kad su se na prvom pregledu pokazali znakovi hipertenzije, liječnik će možda htjeti da vam ponovno izmjeri tlak prije početka liječenja. Budući da napor, uzbuđenje ili neki drugi fizički ili psihički faktori mogu u danom momentu dati vrijednosti tlaka koje bi liječnike mogle zavesti, oni ne vole nagliti. Na drugom pregledu liječnik će vjerojatno obratiti posebnu pažnju vašem grudnom košu i pulsu, a možda će vam nekoliko minuta pregledavati oči oftalmoskopom zato što se jedino krvne žile na mrežnici vide bez složene opreme, a njihovo stanje daje korisne informacije o posljedicama abnormalno visokog krvnog tlaka.

Daljnja ispitivanja zavise o dobi i provjeri vrste hipertenzije, tj. utvrđivanju da li se radi o esencijalnoj ili sekundarnoj hipertenziji. Pretrage obuhvaćaju rendgenski pregled radi utvrđivanja eventualnog proširenja srca, određivanja EKG, te pretrage krvi i mokraće radi isključenja bubrežne bolesti. Ako su liječniku potrebne još neke informacije, rendgenski ćete snimiti bubrege, a prije snimanja dobit ćete injekciju boje (kontrastnog sredstva). To se snimanje zove intravenska pijelografija (IVP).

Liječenje

Samopomoć: problem sekundarne hipertenzije će se riješiti kad i ako se riješi problem primarnog uzroka. Ako se primarni uzrok ne može riješiti, liječenje mora biti isto kao i liječenje esencijalne hipertenzije koja se može, premda je neizlječiva, držati pod kontrolom.
U mnogim slučajevima, ako čovjek sam temeljito kontrolira vlastitu težinu, hranu i način života, može doći do zadovoljavajućeg sniženja krvnog tlaka bez lijekova. Treba naročito paziti na slijedeće:
  1. Prestanite pušiti ili smanjite količinu cigareta na minimum. Za sada još nije potpuno potvrđena povezanost cigareta s hipertenzijom, ali postoji veza između pušenja i koronarne skleroze. S obzirom na to da se mogućnost srčanih oboljenja povećava i cigaretama i visokim krvnim tlakom, zašto da ne prepolovimo opasnost umjesto da je udvostručimo?
  2. Ako ste predebeli, odaberite dijetu za mršavljenje i provodite je sve dok ne smršavite do težine koja odgovara vašoj dobi, spolu i visini, a zatim tu težinu održavajte. Ni tu nema čvrstih dokaza da se hipertenzija može držati pod kontrolom samo smanjenjem tjelesne težine, ali sigurno znamo da među hipertoničarima ima manje vitkih nego predebelih ljudi i da vitki ljudi manje obolijevaju od nekih teških bolesti koje su povezane s hipertenzijom. Stoga ima uvjerljivih razloga da smršavite do normalne težine.
  3. Nemojte hranu previše soliti i ne jedite preslanu hranu, npr. salamu, ukiseljeno povrće i usoljenu ribu. Hranu pripremajte s minimalnom količinom soli.
  4. Ne pretjerujte ni u radu ni u rekreaciji. Izbjegavajte naporne tjelesne aktivnosti i klonite se kriznih situacija. Osoba koja uvijek juri prema novom cilju, više govori no što sluša i neprekidno gleda na sat, izložena je većoj opasnosti od svih bolesti srca i optoka krvi.
  5. Pijte alkohol umjereno. Optimisti tvrde da male količine alkoholnih pića snižavaju tlak. Nema čvrstih dokaza da je tako, ali male količine alkohola vam neće naškoditi.
Stručna pomoć: ako navedenim mjerama samopomoći ne možete sniziti tlak na normalu, bit će vam potrebna terapija lijekovima. Lijekovi protiv hipertenzije moraju se uvijek davati pod kontrolom liječnika. No, nastavite s mjerama samopomoći, zato što svi ti lijekovi izazivaju nuspojave; što je manja doza lijeka, to bolje.

Budući da se esencijalna hipertenzija obično javlja bez simptoma, možda ćete zamjeriti liječniku ako vam kaže da morate uzimati lijekove, a ne osjećate se bolesni. Još će vas više smetati činjenica što ćete, vjerojatno, doživotno morati uzimati redovite doze lijeka, a znate da se visok krvni tlak ne može izliječiti. To znači da se izlažete neželjenim nuspojavama, premda danas ima sredstava koja stvaraju manje nuspojava. Usprkos tome, neka od tih sredstava umrtvljuju normalnu reakciju organizma na nagle promjene položaja tijela. Na primjer, ako se iznenada dignete sa stolice, može doći do malog zastoja u prokrvljavanju mozga radi prilagođavanja promjene položaja. Posljedica toga može biti privremeni osjećaj da ćete se onesvijestiti ili ćete se možda i doista onesvijestiti (to se stanje zove posturalna hipotenzija ili ortostatska sinkopa). Ostale nuspojave su suha usta, začepljen nos, pa i glavobolja i pospanost.

Zbog toga vam liječnik neće davati lijekove, ako nije uvjeren da su vam doista potrebni. Istraživanja pokazuju da je najbolje propisati doživotnu kuru lijekova razmjerno mladim osobama s dijastoličkim krvnim tlakom 105 ili višim. U nekim slučajevima, međutim, preporuča se davati lijekove, ako je prosječna vrijednost dijastoličkog tlaka iznad 90. Liječnik će odrediti liječenje na osnovi niza faktora, npr. dobi, općeg zdravstvenog stanja i spola (čini se da su žene manje sklone komplikacijama od hipertenzije nego muškarci). Važno je da prihvatite odluku koju je donio liječnik. Najvjerojatnije će vam propisati sredstva iz skupine beta-blokatora, koja snižavaju krvni tlak smanjenjem snage kucanja srca. Ti se lijekovi moraju uzimati točno prema uputi i nikada ih ne smijete naglo prestati uzimati (na što će vas liječnik i upozoriti). Obično se ne daju astmatičarima, šećerašima i trudnicama. Od beta blokatora možete osjećati hladnoću na prstima ruke i noge. Ako vam previše uspore puls, liječnik će vam postepeno smanjivati doze i prebaciti vas na terapiju drugim sredstvima.

Beta blokatori se često upotrebljavaju uz diuretike u liječenju hipertenzije. Diuretici omogućavaju izlaženje tekućine iz tijela smanjujući na taj način volumen krvi. Kako biste smanjili čestu potrebu za mokrenjem noću, bolje je da diuretike uzimate ujutro nego prije spavanja. Od nekih se diuretika izlučuje i kalij koji je potrebno nadomjestiti tabletama kalija. Ako se beta blokator ili beta blokator u kombinaciji s diuretikom pokažu neprikladnima za liječenje visokog krvnog tlaka, postoje mnoga druga sredstva koja također snižavaju krvni tlak. Posavjetujte se sa svojim liječnikom.

Dugoročni izgledi

Izgledi na zdravlje u budućnosti ovise uglavnom o vlastitim mjerama za suzbijanje tegobe: prihvatite zdraviju ishranu i zdraviji način života, uzimajte lijekove točno po uputi, odlazite na kontrolne preglede kad god vam to liječnik kaže, obavijestite liječnika, odmah i točno, o svakoj promjeni stanja tako da prema tome prilagodi vrstu i dozu lijekova.

Pažljiva kontrola prethodno povišenog tlaka spriječit će gotovo sve opasnosti od dekompenzacije srca i pružiti vam 75% izgleda da izbjegnete moždani udar. Učinak kontrole na mogućnost pojave koronarne tromboze nije tako izrazit, vjerojatno zbog utjecaja mnogih drugih faktora; osim toga, oštećenje koronarne cirkulacije od visokog krvnog tlaka je trajno. Usprkos tome, slijedeći zaključak je svakako logičan: sve dok vam srce radi pod manjim opterećenjem (kad se snizi tlak), manje je vjerojatno da ćete dobiti srčani infarkt.