Padovi Učestalost I Liječenje

padovi

Svatko ponekad padne. Međutim, padovi su najčešći kod odraslih, a posljedice najozbiljnije kod osoba koje su prešle šezdeset i petu. Mnogi stariji ljudi zanemaruju savjete o čuvanju od padova pa žive u kućama ili stanovima koji su pretrpani zaista opasnim predmetima.

Mnogi zaboravljaju i na to da slabije vide i da im je općenito zdravstveno stanje slabije. Osim toga, s godinama neizbježno dolazi do određenog usporavanja refleksa. Na žalost, i kosti s vremenom postaju krhkije. Napokon, starije osobe su sve osjetljivije na razne poremećaje i bolesti (kao što su Parkinsonova bolest, oboljenja krvnih žila i artritična stanja) koji mogu utjecati na sposobnost održavanja ravnoteže; lijekovi što ih bolesnik uzima protiv tih bolesti mogu ponekad izazvati vrtoglavicu kao nepredvidivu posljedicu.

Učestalost

Padovi su najčešći oblik nesreće kod osoba iznad 65. godine. U Velikoj Britaniji, na primjer, na smrtne slučajeve koji su posljedica pada ili komplikacija nastalih padom otpada više od polovice svih smrti izazvanih nesretnim slučajem. Prema jednoj nedavnoj procjeni, svake godine liječničku pomoć zbog pada traži oko 3 milijuna starijih ljudi, što znači da u prosjeku više od 30% takvih osoba doživljava prilično ozbiljan pad.

Polovica pacijenata na tipičnom ortopedskom odjelu za žene obično su starije žene s prijelomima. Postotak za starije muškarce je niži, vjerojatno zbog toga što su kosti žena nešto krhkije (u poodmakloj dobi). U žena je, naime, osteoporoza češća.

Opasnosti

Mnogi padovi, čak i kod osoba iznad 65. godine, završavaju samo modricom (hematomom). Međutim, zbog krhkoće kože i sitnih krvnih žila potkožni izljevi krvi kod starijih osoba su ozbiljniji i opsežniji, čak i nakon manjeg pada. Dodatnu opasnost predstavlja mogućnost pada na predmet koji je sam po sebi opasan.

Polovica smrtnih slučajeva od opekotina u Velikoj Britaniji posljedica je pada starijih osoba na grijalice ili posude s vrelom vodom. Osim toga, i na izgled lagan udarac po glavi može izazvati krvarenje u lubanji. Prijelomi, osobito tzv. prijelomi kuka, tj. gornjeg dijela bedrene kosti (femura), posebno su česti među starijim osobama: mogućnost prijeloma kuka zbog pada povećava se dva puta za svakih pet godina iznad pedesete.

Osim ozljeda izazvanih samim padom, nesreća može uzrokovati i niz posrednih posljedica. Ponekad se događa da starija osoba, koja je doživjela nesretan pad, satima pa i danima leži nepomična i bespomoćna. U takvim slučajevima može se razviti hipotermija, upala pluća, psihološki stresovi, a može uslijediti i smrt. Nadalje, ako prijelom zahtijeva boravak u bolnici, dugo razdoblje prisilne nepomičnosti može još više oslabiti kosti i mišiće.

Neki stariji ljudi, koji su doživjeli težak pad, gube samopouzdanje pa počnu izbjegavati kretanje. Sve slabija aktivnost još više utječe na samopouzdanje i razvija se začarani krug koji stariju osobu može prerano prikovati uz krevet.

Što poduzeti?

Ako živite sami, pronađite način kojim ćete moći pozvati pomoć (susjede ili sl.) ako doživite nesreću. Neke starije osobe uvijek uza se imaju zviždaljku. Neke se pak dogovore sa susjedima, pa svakodnevno ostavljaju dogovoreni znak daje sve u redu. Ako znaka nema, susjedi će znati da nešto nije u redu. (No, budite pri tom oprezni: nemojte primjenjivati sistem signala koji bi možda mogao pomoći provalnicima!) Bilo bi također uputno dogovoriti s prijateljima i rođacima sistem redovitih telefonskih poziva ili posjeta jer će ih svako odstupanje od dogovora, bez prethodne obavijesti, upozoriti da se možda nešto dogodilo. Ne zaboravite da i samo nekoliko dana ležanja može izazvati slabost i ukočenost mišića i zglobova, i time otežati ravnotežu. Zato budite što aktivniji.

Ako počnete osjećati da gubite sigurnost kad ste na nogama, posavjetujte se s liječnikom. Nesigurnost može biti posljedica niza uzroka, pa će liječnik vjerojatno obaviti niz pretraga, uključujući analizu krvi i rendgensko snimanje, kako bi utvrdio nije li nesigurnost posljedica nekog osnovnog oboljenja koje se može liječiti. Ako ste doživjeli težak pad, također se obratite liječniku, iako možda ne osjećate nikakve vidljive posljedice: uvijek se isplati biti na oprezu.

Liječenje

Ako netko padne u vašoj prisutnosti, ili naiđete na osobu koja se izgleda zbog pada ne može pomaknuti, poduzmite odgovarajuće mjere prve pomoći. Starijoj osobi koja osjeća bolove potrebna je smjesta liječnička pomoć. Ako je u nesvijesti, pozovite Hitnu.

Iako ne mora uzrokovati prijelom, pad može biti vrlo bolan i neugodan. Stoga je važno čim prije ublažiti bolove kako bi se unesrećena osoba mogla kretati. Iako je krevet najpogodnije mjesto za mirovanje, starija osoba, koja već osjeća ukočenost i bolove nakon pada, može lako ostati prikovana uz krevet i nepokretna. Bolovi se suzbijaju odgovarajućim sredstvima, a otekle i bolne modrice hladnim oblozima. Ukočenost mišića može se ublažiti utopljavanjem.

Starijim osobama koje su u bolnici liječene zbog prijeloma (ili neke druge bolesti) pomoći će. za vrijeme rekonvalescencije, patronažna medicinska sestra koja, prema potrebi, može zatražiti kućnu njegovateljicu od Crvenog križa u općini. Pismeno obrazloženje pri zahtjevu za kućnu njegovateljicu ovjerava vaš kućni liječnik (opće medicine).