Kurkuma

kurkuma

Kurkuma je biljka žutih cvjetova pripada porodici đumbira, a raste u Indoneziji, Kini, Indiji i ostalim tropskim područjima. Sušena stabljika koja izgleda kao korijen melje se u prah. Aktivna tvar kurkume jest žuti kurkumin, a ta biljka sadrži i hlapivo ulje narančaste boje. Pokazalo se da povoljno djeluje na mnoge zdravstvene tegobe.

Osim u kulinarstvu, rabi se i kao konzervans te sredstvo koje daje okus i boju mnogim vrstama hrane, uključujući pečenu hranu, ukiseljenu zimnicu i mesne proizvode.

Kako djeluje

Kurkuma, koja se naziva i javanski žuti korijen, ima antioksidacijsko djelovanje slično onome vitamina C i E. To znači da snažno štiti od oštećenja stanica prouzročenih nestabilnim molekulama kisika – slobodnim radikalima. Aktivni sastojak kurkume ima protuupalno djelovanje kad se primijeni lokalno kao topli oblog ili nakon uzimanja na usta. Laboratorijska istraživanja pokazuju da bi ta biljka mogla imati zamjetno protutumorsko djelovanje, a studije na životinjama pokazuju da bi mogla djelovati i na snižavanje razine kolesterola u krvi. Budući da ima protuupalna i antioksidacijska svojstva te povećava izlučivanje žuči i stvaranje jetrenih enzima, jasno je da štiti jetru od djelovanja toksina.

GLAVNI KORISNI UČINCI: Ako se uzima oralno, glavni su učinci te biljke povezani s učinkom kurkumina. On, naime, smanjuje otpuštanje protuupalnih tvari u tkivima. Također se smatra da ta tvar potiče proizvodnju kortizola iz nadbubrežne žlijezde, koji neizravno potiče proces zacjeljivanja.

Istraživanja na životinjama pokazala su da kurkumin kod akutne upale ima svojstva slična onima kortizona i femlbutazona, no bez toksičnih nuspojava. (Kod kroničnih upalnih stanja učinak je upola slabiji.) U Indiji se kurkuma (javanski žuti korijen) često primjenjuje lokalno radi ublažavanja bolova te upale mišića i zglobova. Laboratorijska istraživanja pokazuju da ta biljka ne samo da ometa rani razvoj stanica raka nego i zaustavlja daljnji tijek bolesti; također se potiče antioksidacijski sustav organizma. Čak i u malim dozama sprečava aterosklerozu tako što smanjuje razinu kolesterola u krvi i ometa zgrušavanje krvnih pločica (trombocita).

Danas je dokazana opravdanost tradicionalne uporabe te biljke u zaštiti jetre – naime, ona ima protuupalni i antioksidacijski učinak te povećava izlučivanje žuči. Početni rezultati istraživanja govore o tome da bi kurkuma mogla biti korisna kod loše probave. Povoljan se učinak na gastrointestinalni sustav očituje u sprečavanju nastanka plinova te, ako nastanu, olakšavanju njihova pražnjenja; također se ublažavaju grčevi u crijevima.

DODATNI KORISNI UČINCI: U jednom je istraživanju dio pacijenata oboljelih od reumatoidnog artritisa dobivao 1200 mg kurkumina na dan, dok je druga skupina ljudi s istom bolesti uzimala uobičajenih 300 mg fenilbutazona. Rezultati su, što se tiče duljine vremena tijekom kojeg su pacijenti mogli hodati, ukočenosti i oteklina zglobova, u obje skupine bili slični, no kurkumin nije imao nuspojave.

Kako se uzima

DOZIRANJE: Preporučena je doza kurkume od 500 do 1000 mg suhoga standardiziranog ekstrakta (koji sadrži 95% kurkumina) na dan. Radi protuupalnog djelovanja: S hranom treba uzeti 300 mg do tri puta na dan.

SMJERNICE ZA UPORABU: Ako preparate kurkume (javanskoga žutoga korijena) kombinirate s enzimom bromelainom radi poboljšanja apsorpcije, treba ih uzimati između obroka.

Moguće nuspojave

Čini se daje kurkuma (javanski žuti korijen) u preporučenim dozama vrlo sigurna. Budući da ta biljka potiče izlučivanje žuči, neki kažu da je ne bi trebali uzimati ljudi sa žučnim kamencem, jer on može ometati tok te izlučevine.

VAŽNO: Ne uzimajte doze veće od preporučenih. Iako je riječ o sigurnim pripravcima, prevelike doze mogu izazvati gastrointestinalne teškoće pa čak i ulkuse.