Mitralna stenoza
Mitralna stenoza je suzenje mitralnog (dvo-lisnog) zaliska koji se nalazi između lijeve pretklijetke i klijetke. Kako bi potisnula krv kroz uski otvor, mišićna stijenka pretklijetke odeblja, te tlak u toj komori postepeno raste. Taj se tlak prenosi povratno kroz plućne vene u pluća, te se ona prepune krvlju. Kako bi krv protjecala kroz pluća normalnom brzinom, desna klijetka mora pumpati sve snažnije, pa se i ona proširi.
Simptomi mitralne stenoze
Glavni simptom mitralne stenoze je gubitak daha što ga uzrokuje kongestija pluća (pluća prepunjena krvlju). Najizrazitiji je nakon tjelesne aktivnosti, ali se može javiti i za vrijeme ležanja. Možda ćete iskašljavati sukrvavi ispljuvak, postat ćete sve osjetljiviji na napadaje akutnog bronhitisa, a možda ćete imati i bolove u prsima, nalik na one kod angine pektoris.Budući da tlak raste u cijelom krvotoku, osjetit ćete opću iscrpljenost, imati otečene gležnjeve i druge simptome koji upozoravaju na dekompenzaciju srca. Ako se to desi, simptomi u prsima obično slabe zato što se zbog zatajivanja srca tekućina nakuplja u drugim dijelovima tijela, a ne u plućima.
Učestalost mitralne stenoze
Opasnosti mitalne stenoze
Od opće slabosti i gubitka daha bolesnik može potpuno klonuti, naročito žene u trudnoći ili osobe s nekom infekcijom u grudnom košu ili osobe kojima je štitnjača previše aktivna. No, najveća opasnost prijeti od treperenja pretklijetki jer dolazi do stvaranja embolusa. Kod gotovo 50% bolesnika od mitralne stenoze razvija se treperenje pretklijetki (fibrilacija atrija), a u gotovo pola njih dolazi do stvaranja embolusa. No, ako vam je manje od 45 godina, imate dobre izglede da izbjegnete tu komplikaciju.
Što poduzeti ako imate mitralnu stenozu?
Obratite se liječniku ako imate bilo koji od spomenutih simptoma. Katkada se mitralna stenoza otkrije slučajno, na primjer, na redovitom liječničkom pregledu. Nakon pregleda, pri kojemu liječnik obraća posebnu pažnju na srce i pluća, liječnik će moći postaviti dijagnozu mitralne stenoze slušajući srce stetoskopom (fonendoskopom), ali će vas vjerojatno uputiti specijalistu za srčane bolesti radi drugih pretraga. To će obuhvatiti rendgensko snimanje grudnog koša i elektrokardiogram (EKG) kako bi se vidjelo da li je proširena lijeva pretklijetka. EKG će pokazati da li imate fibrilaciju atrija. Specijalist će možda htjeti i ehokardiografski nalaz (ehokardiogram) radi još jedne potvrde dijagnoze.Liječenje mitralne stenoze
Samopomoć: ako vas bolest nije fizički onesposobila, moći ćete živjeti normalnim životom i ne morate liječiti mitralnu stenozu. No, uvijek zatražite od liječnika kuru antibiotika ako idete na kakvu operaciju ili vađenje zuba radi zaštite od bakterijskog endokarditisa.
Stručna pomoć: ako teško dišete, liječnik vam može propisati diuretik koji će vam omogućiti da se oslobodite tekućine iz tijela. Međutim, od nekih diuretika dolazi do gubitka kalija koji se mora nadomjestiti. Zbog toga će vam liječnik propisati i tablete kalija.
Fibrilacija atrija se obično regulira beta-blokatorima ili sredstvom za smirenje srca, a možete dobiti i antikoagulanse radi sprečavanja embolije. Ako je mitralna stenoza tako jaka da vam ograničava svakodnevne aktivnosti, preporuča se operacija. Operacija će npr. biti potrebna ako ste zatrudnjeli, pa vam se simptomi stenoze zbog toga pogoršavaju. Uobičajena operacija se zove valvulotomija i sastoji se u širenju mitralnog ušća. Ta operacija neizbježno podrazumijeva i malu opasnost; no, ako ste zdravi, izgledi za ozdravljenje su vrlo dobri, a simptomi se godinama ne moraju vratiti. Ako vam se simptomi ponovno jave, možete zatražiti drugu valvulotomiju ili će možda biti uputnije da bolesni zalistak nadomjestite umjetnim. U 80% operiranih slučajeva zabilježeno je preživljenje od najmanje pet godina.